Ultraprerađene namirnice povezane sa srčanim oboljenjima i preranom smrću
Ultraobrađene namirnice obično su unaprijed spremne za jelo ili ih pripremate za nekoliko minuta u mikrovalnoj. To su, naprimjer, zamrznuta hrana, konzervirana hrana, slatke žitarice, pakovani pečeni proizvodi... Svi takvi proizvodi sadrže brojne aditive poput hidrogeniranih ulja, umjetnih aroma i emulgatora, a pored toga i visok nivo masti, šećera i soli.
Nova istraživanja provedena u Francuskoj i Španiji ne dokazuju da ultraobrađena hrana direktno šteti zdravlju, ali doprinose sve većem broju dokaza koji povezuju ovakve proizvode sa nizom zdravstvenih problema. Oba istraživanja objavljena su u medicinskom magazinu BMJ.
Istraživači u Francuskoj su pratili više od 105.100 odraslih osoba u periodu od pet godina. Za to vrijeme, učesnici su redovno ispunjavali upitnike o hrani.
Istraživanje je pokazalo da je, nakon što su uzeti u obzir faktori kao što su starost, tjelesna težina, pušenje cigareta, konzumacija alkohola i fizička aktivnost, kod ispitanika došlo do povećanja rizika od kardiovaskularnih bolesti za 12 posto na svakih deset posto povećanja konzumacije ultraobrađene hrane.
U španskoj studiji, istraživači su pratili skoro 20.000 muškaraca i žena od decembra 1999. do februara 2014. godine, testirajući ih svake dvije godine. Za to vrijeme umrlo je 335 učesnika, a najčešći uzrok smrti bio je rak.
Istraživači su otkrili da, u poređenju sa učesnicima čija je ishrana sadržavala najmanju količinu ultraprerađene hrane, učesnici čija je ishrana uključivala najveće količine takvih proizvoda, imali su 62 posto veći rizik od prerane smrti. Ovo istraživanje također je uzelo u obzir faktore kao što su spol, starost, fizička aktivnost, osnovni BMI te historiju pušenja i konzumacije alkohola.
Ove dvije studije nisu prve koje pokazuju vezu između konzumiranja ultraprerađene hrane i zdravstvenih problema. Naprimjer, mala eksperimentalna studija objavljena ovog mjeseca otkrila je da ljudi unose prosječno 500 kalorija više svaki dan kada jedu ultraprerađenu hranu, nego kada konzumiraju neprerađenu hranu kao što su svježe meso, voće i povrće.
Međutim, nejasno je kako nam tačno nanose štetu ultraprerađene namirnice.
Maira Bes-Rastrollo, profesorica medicine na Univerzitetu Navarra i vodeća autorica istraživanja u Španiji kaže kako su najvjerovatnije brojni zdravstveni problemi povezani s ultraprerađenom hranom rezultat povećanog unosa kalorija i povećanja tjelesne težine.
Iako dvije nove studije pokazuju samo povezanost ultraprerađene hrane sa srčanim oboljenjima i rizikom od prerane smrti, zajedno sa prethodnim istraživanjima povećavaju tačnost ovih veza.
"Moramo se vratiti onome što su naši preci jeli, a to su povrće, voće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi... To je ono za šta smo stvoreni da jedemo, a ne namirnice proizvedne u laboratoriji i dizajnirane da traju na policama čak jednu deceniju", kaže ljekar Erin Michos, profesor i epidemiolog na Ciccarone centru za prevenciju srčanih bolesti.
