Među govornicima je bio i predsjedavajući Vijeća ministra Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić koji je kazao da mu je posebna čast i odgovornost obratiti se na ovoj svečanosti budući da je obnova rada ovog društva, uz sva druga dešavanja devedesetih, značila izlazak bošnjačkog naroda iz nacionalne i političke anonimnosti.
Zvizdić je iznio stav da je zbog te činjenice obnoviteljska skupština bila značajan događaj na polju intelektualnog razvoja i uopće razumijevanja kulturno-historijskog naslijeđa.
- U historiji svakog naroda postoje periodi nedovoljnog razumijevanja i samosvijesti o kvaliteti vlastitog naslijeđa, o strateškim pravcima političkog razvoja utemeljenog na stvarnim vrijednostima političkog identiteta ili o realnom odnosu prema aktuelnim društvenim procesima - mišljenja je Zvizdić.
Podsjetio je da je takvih perioda bilo i u historiji bošnjačkog naroda, no, zaključio je, od devedesetih godina prošlog stoljeća bošnjački narod nema više problema niti sa svojim političkim niti kulturnim identitetom.
Dvadesetpetogodišnjicu obnovljenog rada čestitali su večeras predstavnici Jevrejske zajednice u BiH, Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" i Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", istaknuvši da su ova društva s "Preporodom" uvijek uspješno sarađivala.
Prisjetili su se večeras okupljeni svih predsjednika Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" koji su ostavili vlastiti pečat na rad ove institucije.
U okviru obilježavanja ove godišnjice večeras je u Bošnjačkom institutu otvorena izložba likovne opreme edicije "Bošnjačka književnost u 100 knjiga" akademika Mehmeda Zaimovića koja je prvi put javnosti predstavljena.
Historičarka umjetnosti Aida Abadžić Hodžić kazala je novinarima da se radi o izričaju akademika Zaimovića koji je likovno opremio 11 kola ove edicije, koji je likovni izričaj nastojao uskladiti sa sadržajem ovih knjiga.
Glavni urednik Redakcije edicije "Bošnjačka književnost u 100 knjiga" bosanskohercegovački književnik Irfan Horozović ocijenio je večeras u izjavi za Fenu da je ova edicija najznačajnija u historiji jednog naroda jer do sada nije napravljeno ništa slično.
Horozović kaže da je bilo pokušaja da se to učini, jer je književnost lice duše. Prvo su to radili časopisi, a napravljen je i antologijski izbor od 25 tomova koje je obavila "Svjetlost", te je ova edicija prvi pokušaj da se objedini i ono što je pisano ranije i na drugim jezicima.
- Objava 100 knjiga ima za cilj da to bude jedan kvantum koji bi pokazao svu raznolikost života i znanja u stotinama godina, ali i pokaže istraživanja i iskustva koja su zabilježena. Prešli smo pola puta i nadam se da ćemo završiti taj posao - naglasio je Horozović.
Obilježavanje 25. godišnjice bit će nastavljeno u Mostaru sutra, 19. decembra, kada će biti upriličen naučni skup o temi "Tradicija i modernost u bošnjačkoj književnosti, kulturi i društvu krajem 19. i početkom 20 stoljeća".
Ovaj skup organizira Matični odbor BZK "Preporod", a predsjednik tog odbora prof. dr. Sanjin Kodrić za Fenu je pojasnio da će skup biti posvećen 85. godišnjici rođenja Muhsina Rizvića, prvog predsjednika obnovljenog "Preporoda", 145. godišnjici bh. i bošnjačkog romana "Bez nade" Osmana-Aziza, 120. godišnjici rođenje Hamze Hume te 100. godišnjici smrti Muse Ćazima Ćatića.
Emotivan susret Adele sa sinom i vjerenikom tokom njenog koncerta u Las Vegasu
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
