BZK Preporod u Mostaru organizovao okrugli sto o djelu Maka Dizdara

Predsjednik Skupštine BZK "Preporod" RD Hercegovina prof.dr. Edim Šator istakao je kako je jedan od ciljeva bilo skrenuti pažnju na značaj lika i djela Maka Dizdara za cjelokupnu bosanskohercegovačku javnost, kulturu i historiju, jer njegovo djelo je obimno.

"Naravno, postoje različiti aspekti iz kojih se to djelo može istraživati. Mak je prema riječima Šatora najbosanskiji pjesnik, međutim, ni malo manje bitan je njegov rad na Antologiji starih bosanskih tekstova nakon čega je bio izložen ogromnom pritisku i kritici, a potom je počeo dobivati prijeteća pisma. Makov doprinos u proučavanju bosanskog jezika, historije, posebno srednjovjekovnog perioda je nemjeriv", zaključio je Šator.

V.d. dekanesa Fakulteta humanističkih nauka, prof.dr. Dijana Hadžizukić, kao voditelj drugi sesije na okruglom stolu naglasila je kako je Mak vrlo ozbiljan pjesnik koji govori o egzistencijalnim suštinama.

"Dizdar govori o poziciji čovjeka između Neba i Zemlje i to se provlači kroz sve njegove pjesme i zato je važno da se iznova vraćamo Maku", kazala je Hadžizukić.

Na okruglom stolu svoje radove je izložilo 11 akademskih radnika i istraživača iz Sarajeva i Mostara, prof. dr. Elbisa Ustamujić, prof. dr. Alija Pirić, prof. dr. Edim Šator, prof. dr. Dijana Hadžizukić, doc. dr. Lejla Žujo – Marić, doc. dr. Irma Marić, prof. dr. Alen Kalajdžija, dr. Jasmin Hodžić, Fatima Trbonja MA i Elmedina Hodžić MA.

Govorili su o temama intertekstualnosti u Makovoj poeziji, estetizaciji forme, prostoru i kulturnom pamćenju Kamenog spavača, samoprepoznavanju u Makovoj poetici, motivu ruke, intertekstualnosti apotropejskog djela Kunovog zapisa u pjesmi Brotnjica, ponavljanju kao ključnom stilističkom postupku, jezičkom paternalizmu, kolonijalizmu i hegemoniji i Makovoj ulozi u dekodiranju jezičkog imperijalizma, te o posthumno objavljenom dramskom tekstu Maka Dizdara pod nazivom "Ase".