Gorčin Dizdar: Nadam se da će moj prvjenac dati doprinos podizanju svijesti o značaju stećaka
"Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jest materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost", riječi su Maka Dizdara kojima njegov unuk Gorčin, decenijama nakon što su napisane, objašnjava važnost stećaka.
Djelo Maka Dizdara upoznao je još kao dijete i ono je polazna tačka njegovog zanimanja za stećke i bosansko srednjovjekovlje.
"Međutim, jednako bitnu ulogu u odabiru moje intelektualne i akademske preokupacije odigralo je moje iskustvo života i studija u Njemačkoj, Engleskoj i Kanadi, tokom kojeg sam doživio i iskusio način na koji ove države štite i promoviraju svoje kulturno naslijeđe. Ne radi se tu samo o akademskom pristupu, iako on naravno čini temelj svakog bavljenja historijom i kulturom, već i o čitavom nizu srodnih aktivnosti, kao što su, naprimjer, umjetnička revitalizacija ili pak kulturno-turistička eksploatacija. Sve to u konačnici je dovelo do odluke da doktorsku disertaciju posvetim upravo stećcima, a potom i nastavim raditi na ovoj tematici i u okviru aktivnosti Fondacije Mak Dizdar", rekao je Dizdar u razgovoru za Klix.ba.
O knjizi "Stećak"
Pretprošle godine je na Univerzitetu York u Torontu odbranio doktorsku disertaciju o stećcima, a prije nekoliko dana iz štamparije je izašao njegov prvjenac. Knjiga "Stećak" čini dio biblioteke "Vrijeme sjećanja" izdavačke kuće "Vrijeme" u sklopu koje su već izašle knjige "Sevdah" Damira Imamovića, "Srebrenica" Emira Suljagića, "Sarajevski atentat" Vahidina Preljevića i "Bosanska kuhinja" Muamera Spahića. Ove knjige zamišljene su kao pristupačan i atraktivno dizajniran uvod u neke od najznačajnijih tema bosanskohercegovačke kulture i historije.
"U knjizi 'Stećak' nastojao sam na stotinjak stranica prikazati najznačajnijie činjenice vezane za kulturu stećaka, predstaviti neka od najzanimljivih tumačenja te kulture, ali i unutar jednoga poglavlja malo dublje ući u tematiku ikongrafije stećaka koja je činila predmet moje doktorske disertacije", rekao je Dizdar u razgovoru za Klix.ba.
Proces nastanka knjige "Stećak" trajao je godinu, a s obzirom na to da je nastala po narudžbi glavnog urednika izdavačke kuće "Vrijeme" Muamera Spahića, Dizdar nam objašnjava da je morala biti napisana u određenom formatu.
"U procesu njenog konačnog oblikovanja znatan doprinos dao je i urednik Selvedin Avdić, a ne treba zanemariti ni ulogu lektorice Fatime Zimić. Vrlo bitan element knjige čine i crteži Enisa Čišića koji su nastali na temelju teksta te nisu tek 'ilustracije', već odraz umjetnikovog doživljaja teksta i tematike. Konačno, sjajan posao odradio je i grafički dizajner Kenan Zekić", rekao je.
Stećci u BiH su nedovoljno istraženi i zanemareni
U julu 2016. godine Komitet UNESCO-a donio je odluku o upisu stećaka na Listu svjetske baštine gdje su stećci uvršteni kao zajedničko naslijeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Njihova kulturna i historijska važnost prepoznata je u cijelom svijetu, no u isto vrijeme su stećci na prostoru BiH nedovoljno istraženi i ne posvećuje im se pažnja koju zaslužuju.
"Temeljna naučna obrada stećaka izvršena je za vrijeme Jugoslavije, tokom šezdesetih i sedamdestih godina proteklog stoljeća, te se svako ozbiljnije bavljenje stećcima još uvijek temelji na naučnim rezultatima iz tog perioda. Iako mi volimo naglastiti da su stećci najprije nešto 'naše', bosansko ili bosanskohercegovačko, naš odnos prema njima nažalost ne pokazuje da nam je zaista posebno stalo do njihove zaštite. Mi u Bosni i Hercegovini generalno posvećujemo veoma malo pažnje našem kulturnom naslijeđu, ali dodatan razlog za zanemarivanje stećaka jeste činjenica da se oni nikako ne mogu svrstati u danas sveprisutne etno-nacionalne kategorije. Stećci su spomenici koji podjednako pripadaju svim građanima Bosne i Hercegovine te stoga i ne mogu biti upotrijebljeni u političke svrhe", pojasnio je Dizdar.
Naglasio je kako je trenutno stanje očuvanosti stećaka veoma loše te kako mjere koje se primjenjuju za njihovu zaštitu praktično i ne postoje.
"Nažalost, sudeći po konkretnim promjenama na terenu (odnosno njihovom odsustvu), uvrštavanje stećaka na UNESCO-ovu listu svjetske baštine uopće nije doprinijelo njihovom očuvanju. Jedina promjena koju sam uočio jeste najvjerovatnije nelegalna izgradnja dva komercijalna objekta u neposrednoj blizini nekropole Radimlja, a to su fast-food Radimlja i pekara Stećak", rekao je.
Ipak, nada se da će njegova knjiga dati barem mali doprinos podizanju svijesti o značaju stećaka.
"Posebno mi je drago da je knjiga paralelno izašla i na engleskom jeziku, što bi moglo donekle pobuditi zanimanje turista za ovaj jedinstveni umjetnički fenomen, a na taj način, indirektno, doprinijeti i njihovoj dugoročnoj zaštiti i promociji", rekao je Dizdar na kraju razgovora za Klix.ba.
Promocija knjige "Stećak" bit će upriličena početkom septembra. Uskoro će biti dostupna u knjižarama širom Bosne i Hercegovine, a do tada je možete kupiti i naručiti u konceptualnoj radnji Bazerdžan na Baščaršiji.
Emotivan susret Adele sa sinom i vjerenikom tokom njenog koncerta u Las Vegasu
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
