Drevni DNK iz privjeska starog 25.000 godina otkriva zanimljive detalje o njegovom nosiocu
Vađenje genetskog materijala uključuje određenu količinu oštećenja predmetnog objekta, a mnogi arheolozi nisu bili voljni da predaju svoje najdragocjenije nalaze DNK laboratorijima.
Sada su naučnici pronašli način za ekstrakciju DNK na neinvazivan način, primjenjujući pionirsku novu tehniku na probušeni jelenji zub koji se vjerovatno nosi kao privjesak. Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature u srijedu, otkrilo je intrigantne detalje o njegovom drevnom nosiocu i prvi je put da su naučnici uspješno izolovali drevni ljudski DNK iz artefakta iz kamenog doba.
Iskopan iz Denisove pećine u južnom Sibiru, privjesak je nosila žena koja je živjela prije između 19.000 i 25.000 godina, prema analizi ljudskog genetskog materijala sačuvanog u privjesku.
Pripadala je grupi poznatoj kao Drevni Sjeverni Evroazijci, koji imaju genetsku vezu s prvim Amerikancima.
Ljudski DNK je vjerovatno sačuvan u privjesku od jelenje kosti jer je porozan i stoga je vjerojatnije da zadrži genetski materijal prisutan u ćelijama kože, znoju i drugim tjelesnim tekućinama.
Studija o privjescima, međutim, u suštini je dokaz koncepta, i nije jasno koliko će biti lako izdvojiti drevni ljudski DNK iz drugih ukrasa i alata od kostiju.
Nova metoda će, nadaju se istraživači, omogućiti naučnicima da nauče o spolu i genetskom porijeklu kreatora kamenog doba, nosilaca i korisnika niza koštanih alata i ukrasa iskopanih u iskopinama širom svijeta.
Novi način ekstrakcije DNK također bi, na primjer, mogao otkriti jesu li alat koristili neandertalac ili naši preci Homosapiensa, piše CNN.
Kratki vodič za savršen vikend u Istanbulu: Pogledajte koje sve lokacije možete obići u 48 sati
