The Guardian piše da su naučnici s King's Collegea u Londonu ispitali imunitet više od 90 pacijenata i otkrili kako najviše antitijela u organizmu ima tri sedmice nakon pojave simptoma. Nakon tog perioda, njihov broj počinje opadati.
Istraživanjem je dokazano i to kako je nivo antitijela bio viši te je duže trajao kod pacijenata koji su imali veći oblik bolesti.
"Koliko dugo antitijela ostaju ovisi o tome kada su dostigli svoj vrhunac. To znači da zaštita dobijena vakcinom neće biti dugotrajna te da će se biti potrebno vakcinisati svake godine", kazala je Katie Doors, autorica istraživanja.
Profesor Jonathan Heeney, virusolog s Univerziteta u Cambridgeu, kazao je kako je ova studija potvrdila sve veći broj dokaza da je imunitet na koronavirus kratkotrajan što značajno utječe na "imunitet krda", odnosno negira njegovu efikasnost prilikom pobjeđivanja virusa.
"Ne mogu naglasiti koliko je važno da javnost razumije kako nije dobra stvar zaraziti se ovim virusom. Osobe koje se sada zaraze i izgube imunitet mogu razviti teže bolesti pluća ako se zaraze ponovo u nadolazećim godinama", rekao je Heeney.
Ipak, kako je navedeno, postoji i drugi način odbran od koronavirusa, a to su takozvane T-ćelije, a njihovu važnost je istakao profesor Arne Akbar s UCL-a.
"Očekivali bismo da će ponovna infekcija biti manje ozbiljna za svakog pojedinca jer će ipak zadržati imunološku memoriju koja će im omogućiti brži odgovor. Ipak, i dalje bi mogli biti izvor daljeg prenošenja", poručio je Akbar.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
