![Ilustracija: Shutterstock](https://static.klix.ba/media/images/vijesti/b_200509036.jpg?v=1)
Pojavom koronavirusa došlo je do "eksplozije" informacija u medijima, navodi Psypost.
Nesigurna i evoluirajuća priroda pandemije dovodi do stalnih novosti koje utječu na svakodnevni život i često izazivaju anksioznost. Autor studije Sherman A. Lee želio je istražiti obrasce razmišljanja koji se odnose na COVID-19 i identificirati kada ti obrasci postaju zabrinjavajući.
Lee je ispitao kako opsesija koronavirusom utječe na psihu čovjeka i zaključio da to dovodi do psiholoških problema poput suicidalnih ideja, konzumiranja alkohola ili droga, psihičkih kriza, krajnje beznadežnosti i anksioznosti.
Studija je ispitala podatke dva uzorka i to muškaraca i žena iz Sjedinjenih Američkih Država. Prvi uzorak prikupljen je od 11. do 13. marta i uključivao je 775 odraslih osoba - starosti 30 godina. Drugi uzorak prikupljen je od 23. do 24. marta i činilo ga je 398 odraslih osoba - starosti 32 godine.
Lee je analizirao podatke i identificirao četiri obrasca pretjeranog razmišljanja o COVID-19. Statističkim analizama utvrđeno je da su četiri obrasca bila vrlo pouzdana i korištena su za utvrđivanje opsesije o COVID-19. Učesnici studije su uglavnom navodili:
"Bio sam uznemiren, jer sam mislio da sam se možda zarazio koronavirusom", "Imao sam uznemirujuće misli da određeni ljudi koje sam vidio mogu imati koronavirus", "Nisam mogao prestati razmišljati o koronavirusu" i "Sanjao sam o koronavirusu".
Lee objašnjava: "Razumna razina pažnje i razmišljanja o informacijama o COVID-19 može pomoći ljudima da ostanu na sigurnom tokom krize, ali previše uznemirujućeg razmišljanja o ovoj zaraznoj bolesti može biti veoma opasno".