Pored ovog velikog uspjeha, naučnici s Cambridgea vjeruju da mogu napraviti istu stvar s drugim tkivima u organizmu. Eventualni cilj je razviti tretmane za bolesti povezane sa starošću kao što su dijabetes, bolesti srca i neurološki poremećaji.
Tehnologija je bazirana na tehnikama korištenih za kloniranu ovcu Dolly, eksperiment proveden prije više od 25 godina.
Vođa tima prof. Wolf Reik s Instituta Brabham u Cambridgeu je za BBC kazao kako se nada da bi se tehnika mogla koristiti za pomoć ljudima da žive zdravijim životom tokom dok stare.
"Sanjali smo o ovakvim stvarima. Mnoge uobičajene bolesti se pogoršaju s godinama, a pomoći ljudima na ovakav način je izuzetno uzbudljivo", kazao je on.
Prof. Reich je istakao da je istraživanje u ranoj fazi te da postoji nekoliko naučnih problema koje je potrebno prevazici prije nego se pređe u laboratorij i u kliniku. No, kazao je da je uspjeh u podmlađivanju ćelija ključan korak naprijed.
Tehnika potiče iz devedesetih godina prošlog stoljeća kada su naučnici s Instituta Roslin kod Edinburgha razvili metodu pretvaranja mliječne žlijezde u embrion, a to je rezultiralo do "stvaranja" klonirane ovce Doll.
Međutim, cilj nije bilo kloniranje ovaca ili ljudi, nego korištenje tehnike za stvaranje takozvanih ljudskih embrionalnih matičnih ćelija. Oni su se nadali da bi te ćelije mogle prerasti u specifična tkiva poput mišića, hrskavice i nervnih ćelija kako bi se zamijenili "istrošeni" dijelovi ljudskog tijela.
Tehniku Dolly je 2006. godine podjednostavio profesor Shinya Yamanaka na Univerzitetu Kyoto. Nova metoda nazvana IPS podrazumijevala je dodavanje hemikalija u ćelije odraslih u periodu od 50 dana, a to je rezultiralo genetskim promjenama koje su "odrasle ćelije" pretvorile u matične ćelije.
Prof. Reik tvrdi da bi neke od prvih primjena mogle biti razvoj lijekova za podmlađivanje kože kod starijih ljudi i to na dijelovima tijela gdje se nalaze posjekotine ili opekotine, a kako bi se ubrzalo zarastanje. Naučnici su pokazali da je to u principu moguće tako što su demonstrirali da se podmlađene ćelije kože kreću brže u eksperimentima koji simuliraju ranu.
Sljedeći korak je da se ispita da li će tehnologija djelovati na druga tkiva poput mišića, jetre i krvnih ćelija.
Prof. Melanie Welham, potpredsjenica Istraživačkog vijeća za biotehnologiju i biološke nauke, koje je djelomično finansiralo istraživanje koje je dovelo do kloniranja ovce Dolly, za BBC News je rekla da kliničke koristi od tehnologije možda nisu daleko.
"Ako bi slični pristupi ili nove terapije mogle podmladiti ćelije imuniteta, koje postaju manje aktivne u procesu starenja, onda bi u budućnosti moglo biti moguće unaprijediti ljudsku reakciju na vakcinaciju kao i na mogućnost borbe protiv infekcija", izjavila je ona.
Postavlja se pitanje da li će istraživanje dovesti do regeneracije cijelog tijela, eliksira mladosti ili tablete protiv starenja. Prof. Reik tvrdi da ta ideja nije izvan dohvata.
"Tehnika je iskorištena za genetski modificirane miševe i postoje znakovi podmlađivanja. Jedno istraživanje je pokazalo znakove podmlađenog pankreasa, što je interesantno zbog potencijala u borbi protiv dijabetesa", kazao je profesor.
Međutim, prof. Robine Lovell-Badge s Instituta Crick u Londonu ne vjeruje da će biti lagan proces prodmlađivanja primijeniti na druga tkiva ili razviti pilulu protiv starenja, kao i da bi takve tehnike bile sigurne. On smatra da su za druge ćelije potrebni drugačiji uvjeti koji bi se mogli teško kontrolisati i primjeniti na cijelo tijelo na siguran način, tako da tehniku smatra čistom špekulacijom.
