Da bi ispitali genetsku povezanost s prehrambenim aktivnostima, istraživači iz Riken centra za integrativne medicinske nauke (IMS) i Univerziteta Osaka u Japanu proučavali su genetske podatke i prehrambene sklonosti više od 160.000 ljudi u Japanu.
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behavior pronašlo je genetske veze za 13 prehrambenih navika, uključujući konzumaciju alkohola, drugih pića i hrane, kao i složene ljudske bolesti poput raka i dijabetesa.
"Znamo da ono što jedemo definira ono što jesmo, ali otkrili smo da ono što jesmo također određuje šta jedemo", rekla je Yukinori Okada, profesorica na Univerzitetu Osaka, u saopćenju za javnost.
Istraživači su koristili podatke više od 160.000 Japanaca iz projekta BioBank Japan, pokrenutog 2003. godine, s ciljem pružanja dokaza za primjenu personalizirane medicine. Projekt prikuplja DNK i kliničke podatke, uključujući stvari povezane s načinima života učesnika, poput prehrambenih navika, koji su zabilježeni intervjuima i upitnicima.
Pronašli su devet genetskih mjesta koja su bila povezana s konzumiranjem kafe, čaja, alkohola, jogurta, sira, fermentirane soje, tofua, ribe, povrća i mesa.
No, budući da je istraživanje uključivalo samo ljude porijeklom iz Japana, iste genetske varijacije povezane s preferencijama prema hrani vjerovatno nisu primjenjive na globalnu populaciju.
Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se objasnila tačna ravnoteža između genetske predispozicije i volje kada je riječ o izboru hrane u različitim grupama ljudi.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
