Lekcije iz Beča koje mogu naučiti i bh. gradovi: Kako tehnologijom poboljšati život
U sklopu ViennaUP festivala posvećenog startupima, a koji je jedan od najznačajnijih u centralnoj Evropi, održan je i samit posvećen pametnim gradovima. Festival organizuje Poslovna agencija Beča. Stvaranje pametnih gradova podrazumijeva tehnologizaciju, digitalizaciju javnih usluga u urbanim sredinama.
Beč je jedan od onih gradova koji postaje pametan ne da bi tehnologija bila sama sebi svrha, već da bi se poboljšao kvalitet života. Neke od startup kompanija predstavile su tehnološka rješenja za poboljšanje kvaliteta života, a među njima su kompanije Sign Time i Capito - imaju rješenja koja su jednostavna za korištenje svim građanima, prije svega onima s invaliditetom.
Grad dostupan svima
Sign Time je predstavio rješenje za informisanje osobe oštećenog sluha u vozilima javnog prijevoza. Shodno iskustvima ovih osoba, napravili su avatara, vizuelni animirani prikaz osobe koja znakovnim jezikom u vozilima javnog prijevoza komunicira s osobama oštećenog sluha. Daje im sve informacije bitne u javnom prijevozu.
Ovo tehnološko rješenje već se testira u vozilima bečkog javnog prijevoznika, kompaniji Wiener Linien. Istaknuto je da ovo rješenje može biti dostupno na bilo kojem stranom jeziku.
Capito je konsultantska firma koja gradske vlasti savjetuje kako mogu pojednostaviti komunikaciju s građanima. To se odnosi i na komunikaciju tehnologijom. Koliko je zapravo značajno pojednostaviti komunikaciju pokazuju podaci Capita, a prema kojima većina Austrijanaca, Nijemaca i Švicaraca, ukupno više od 60 posto, razumije jednostavne informacije - one koje je lako čitati. S druge strane, u 60 posto slučajeva vlasti se koriste kompleksnim pojmovima.
Shodno prethodno navedenom, pojedine gradske vlasti na svojim web stranicama nude mogućnost izbora jezičkog nivoa, a jedan takav grad je Grac. Bečki muzej Kuća muzike (Haus der Musik) je također primjer kako se tehnologijom javne ustanove čine pristupačnim osobama oštećenog sluha, ali i onima koje imaju demenciju i alchajmerovu bolest. U priloženom videozapisu možete pogledati kako izgleda Kuća muzike.
Na spomenutom samitu je ukazano i na to da je osmišljavanje tehnoloških rješenja, kojima će se javne usluge učiniti dostupne svima, velika prilika za razvoj socijalne ekonomije. Pojedini su mišljenja da se na ovo treba zakonski obavezati, kao što je to slučaj u Njemačkoj.
Pametnim gradovima protiv klimatskih promjena
Osim toga, razvoj pametnih gradova je jedno od najznačajnijih sredstava u borbi protiv klimatskih promjena. Ovim sredstvom koriste se i u Beču koji ima strategiju borbe protiv klimatskih promjena i kojem je cilj da do 2040. bude klimatski neutralan grad, tj. da izvrši potpunu dekarbonizaciju.
Suština pametnih gradova jeste što racionalnije korištenje energije u datim okolnostima. Primjera radi, autonomna privatna i javna vozila senzorima dobijaju informacije o ukupnim uslovima u saobraćaju te na osnovu dobijenih informacija određuju i potrošnju energije.
Seestadt je bečki pametni grad, a što znači da je u njemu potrošnja energije, prije svega električne, potpuno automatizovana. Naveden je kao primjerom uspješnog pametnog grada. U priloženom videozapisu možete pogledati kako izgleda i živi Seestadt.
Na samitu je ukazano i na to da stvaranje pametnih gradova podrazumijeva digitalizaciju podataka o zgradama i javnoj infrastrukturi, a opet zbog racionalne potrošnje energije. Koliko je to bitno govori podatak da gradovi širom svijeta troše 75 posto od ukupne količine energije.
Značaj kružne ekonomije
Pitanje energije je već sada aktuelno nego ikada prije, a bit će još aktuelnije, jer je energije sve manje, a potražnja za njom je sve veća. Zbog toga su iznimno bitni kako iskoristiti prostor, kako dijeliti prostor, kako dijeliti sve ostalo i kako razvijati kružnu ekonomiju.
S obzirom na to da se povećava broj stanovnika, a smanjuje površina prostora dostupnog za život, ocijenjeno je da je dijeljenje prostora neminovnost. Primjera radi, za očekivati je da će ljudi dijeliti privatne teretane. Neminovnost je i dijeljenje automobila, baš kao što se dijele bicikla i/ili električni romobili.
Otuda se i nameće pitanje razvoja putne infrastrukture. U Beču se problematizira planirana gradnja novih saobraćajnica, a veliki broj građana je i protestovao protiv ovog plana.
Kako bi postigao dekarbonizaciju, Beč vrši istraživanja u svrhu korištenja geotermalne energije, podstiče korištenje toplotnih pumpi, prvi je grad u Austriji koji je kupio hidrogenski autobus, a za postojeće autobuse u javnom prijevozu koristi se biodizel.
Da bi se energija što racionalnije trošila, tj. kako bi se zaštitio okoliš pozvano je na razvoj kružne ekonomije. Kružna ekonomija podrazumijeva to da se stvari učine što duže upotrebljivim. Primjera radi, da se mobitel ne mijenja svake godine ili da se ne baca nakon što se pokvari. Umjesto toga, predlaže se da se ovaj uređaj nekome pokloni ako je ispravan ili da se proda jednoj od trgovina ako je pokvaren. Time se smanjuje potreba za potrošnjom resursa potrebnih za proizvodnju mobitela.
Primjena kružne ekonomije značit će potpunu promjenu koncepta poslovanja svake kompanije, i javne i privatne, te neće biti laka i brza. No, bit će veliki doprinos očuvanju planete Zemlje.
