Mostarski studenti kreirali sistem za praćenje učinkovitosti berača na plantažama
Suština inovacije ogleda se u tome što će radnici koji budu praćeni putem njihovog sistema biti plaćeni po količini rada, a ne po satnici.
Bosna i Hercegovina je zemlja koja neizmjernu snagu crpi iz svojih mladih ljudi, iako ti kapaciteti počesto nisu prepoznati. Domaći IT stručnjaci već godinama svojim vještinama rješavaju probleme s kojima se susreće šira društvena zajednica, a ponekad to doseže i globalne okvire.
Faris Seferagić, Anes Mehagić i Alem Tatarević iz Cazina i Mirsad Halilčević iz Živinica studenti su druge godine Fakulteta informacijskih tehnologija u Mostaru.
Faris je ljubitelj Linuxa i elektronike. Trenutno se bavi C++ i Python programiranjem i, kako kaže, veliki je fan anime serija. Anes radi kao freelancer u oblasti Android developer, dobitnik je priznanja BH Future Foundations kojeg je dobilo samo 10 studenata inžinjerstva u BiH i želi nastaviti karijeru u tom smjeru. Alem se od osnovne škole se zanima za programiranje, a u posljednjih se nekoliko godina aktivno bavi web tehnologijama. Ljubitelj je nauke i tehnologije, autor na IT blogovima te osoba koja voli da uči nove i zanimljive stvari. Dobitnik je i Google Scholarschip nagrade. Mirsad je po zanimanju Back-End programer u jezicima poput PHP-a i C++-a i veliki ljubitelj Linuxa. Slobodno vrijeme provodi u učenju novih tehnologija te igranju računarskih igrica.
Prije otprilike godinu dana Faris, Anes, Alem i Mirsad prijavili su se na CityOS Hackathon koji je bio održan u Intera tehnološkom parku u Mostaru. Cilj takmičenja je bio da se u roku 48 sati napravi rješenje za određeni problem kojeg su prije toga iznijeli predstavnici pojedinih firmi.
"Mi smo se bili fokusirali na problem koji je imala firma 'Hercegovinalijek', a koji je bio vezan za praćenje rada na njihovom vinogradu. Naše rješenje je prihvaćeno kao najbolje te smo samim tim postali dio Interinog poslovnog inkubatora, a 'Hercegovinalijek' postala naš prvi partner. Na kraju smo uspjeli od prototipa sa takmičenja, kojeg smo napravili za manje od 48 sati, razviti kompletno i funkcionalno rješenje", pričaju za Klix.ba momci kako je napravljen njihov prvi korak u svijetu tehnologije.
Vlasnik plantaže dobija mogućnost efektivnog praćenja rada svojih radnika
U najkraćem, uspjeli su razviti funkcionalnu platformu za praćenje rada radnika na plantažama voća ili povrća u kojoj vlasnik plantaže, odnosno korisnik platforme, ima mogućnost potpune kontrole onog što se dešava na njegovom posjedu.
"Prije nego što berači krenu u berbu, svakom od njih se dodijeli set unikatnih barkodova koji u sebi sadrže potrebne informacije. U toku berbe, berač na svoje gajbe lijepi barkod i odlaže ih. Zatim u hangar pristižu označene gajbe koje slagač obrađuje. U toku obrade gajbe, slagač skenira gajbu bez znanja o tome čiju je gajbu skenirao. U toku skeniranja, sve informacije koje skener pokupi se šalju na uređaj koji je postavljen u hangaru, a kojeg smo mi prethodno instalirali. Informacije koje uređaj prima su, između ostalog, podaci o beraču i slagaču, a na osnovu kojih možemo pratiti učinak radnika, kao i mnoge druge informacije koje se tiču cijelog procesa", objasnili su kako funkcioniše kreirani sistem.
Pored toga, ističu i da bi svi radnici koji instaliraju aplikaciju na svojim pametnim telefonima veoma jednostavno mogli pratiti svoj radni učinak i zarađenu platu, te dobijati obavijesti od menadžmenta u slučaju neradnog dana i slično, dok bi vlasnik, kao i osobe koje su ovlaštene za korištenje web aplikacije, mogu imati uvid u detaljnu analizu poslovanja.
"Pored toga što vide radni učinak, aktivnost u toku dana, količinu obrađenih gajbi i još mnogo toga, također je moguće izvršiti evidenciju prisutnih radnika. Rješenje je veoma modularno i uvijek ima prostora da se proširi i prilagodi potrebama vlasnika, ali i radnika. Naše rješenje zamjenjuje zastarjeli pristup koji je veoma neefektivan te oduzima puno vremena vlasniku da dobije uvid u stvarni promet, naročito ukoliko je u pitanju plantaža sa velikim brojem zaposlenih. Potrudili smo se i da što bolje zaštitimo sistem kako bismo zaustavili bilo kakav pokušaj malverzacije", dodaju.
Momci ističu i da je velika prednost njihovog sistema to što bi radnici trebali biti plaćeni po količini rada, a ne po satnici koja je, po njima, izuzetno loš način naplate.
"Ukoliko je vlasnik neke plantaže uočio da određeni radnici više rade od drugih te da nije pravedno svima dati istu platu ili da tempo rada kod radnika opadne kada nema nikoga da ih nadgleda – koristeći naš sistem za svakog radnika ponaosob se zna koliko je gajbi ubrao ili složio, koliko je sati radio u odabranom mjesecu te se na osnovu tih parametara može izračunati plata. Ovakav način naplate uveliko povećava produktivnost radnika, što su i potvrdila mnogobrojna istraživanja", objašnjavaju.
Sistem se može koristiti diljem svijeta, pozitivne prve reakcije
Momci ističu da se njihov sistem može koristiti bilo gdje u svijetu te da ne postoje ograničenja za njegovu primjenu.
"Kada smo kao predstavnici BiH na PODIM konferenciji, najznačajnijoj konferenciji za mlade kompanije u ovom dijelu Evrope, održali prezentaciju sistema, reakcije su bile veoma pozitivne te smo čak dobili određene poslovne prijedloge i potencijalne investitore. Također smo aplicirali za KATANA project, kojeg organizuje Evropska unija, te smo odabrani među najboljih 100 u Evropi u agrosektoru da bi naknadnom selekcijom bili izabrani među 10 najboljih sa pozivom na učešće u Heidelberg Innovation Forum 2017 gdje smo i predstavili naše rješenje. Ovo je zasigurno bio jedan od naših najvećih uspjeha jer smo u iznimno velikoj konkurenciji uspjeli ostvariti značajne rezultate", govore.
Mladi inovatori ističu da je i Agrobiznis scena u Bosni i Hercegovini veoma pozitivno prihvatila njihovo rješenje te su kroz niz susreta na značajnim dešavanjima iz oblasti savremene poljoprivrede dobili ohrabrujuću podršku i pohvale, kako od domaćih tako i od inostranih privatnika. Kažu da postoji određen broj domaćih kompanija koji su izrazili želju da koriste njihovo rješenje te da veliki broj zainteresiranih jasno govori da su ponudili korisno i potrebno rješenje.
No da je bilo lako kreirati ovakvu platformu, zasigurno nije. Faris, Anes, Alem Tatarević i Mirsad kažu da bez predanog rada svakog od njih četvorice, sistem ne bi ugledao svjetlo dana.
"Uloge smo podijelili u skladu sa prijašnjim iskustvima i znanjima: Alem je bio zadužen za Front-End aplikacije, Mirsad za Back-End aplikacije, Anes za mobilnu aplikaciju te Faris za hardver. Naravno, situacija u startup kompanijama je veoma dinamična te smo u određenim momentima učili i radili sa raznim tehnologijama. Također, morali smo proći i kurseve iz oblasti poslovnog menadžmenta, marketinga i slično jer se od nas također zahtjeva da naše rješenje plasiramo i održimo na tržištu. Zaista, jedno posebno iskustvo kojem se niko od nas nije nadao", govore momci.
Oni kažu da žele da njihovo rješenje bude prisutno na što većem broju plantaža, kako u BiH tako i šire. Vjeruju da će se funkcionalnosti aplikacije povećavati kako se bude povećavao broj njihovih partnera te da će na kraju imati izuzetno stabilnu i jedinstvenu platformu koja će mnogima biti interesantna.
"Uvidjeli smo da u Bosni i Hercegovini postoji interes za savremenim rješenjima te iz godine u godinu možemo primijetiti kako se sve više servisa digitalizira. To je svakako pokazatelj da napretka ima, da su ljudi u potrebi za novim pristupom i da rado prihvataju prelazak sa tradicionalnog sistema rada na savremeni koji sa sobom nosi ogroman broj prednosti. Naš konačan cilj je da jednog dana imamo kompaniju koja uspješno posluje na polju razvoja softvera, ali i kompaniju koja u isto vrijeme proizvodi inovativna rješenja koja uvode informatizaciju tamo gdje je ona zapostavljena", kažu ovi talentovani momci.
Park Residence poprima završne obrise: Privedene kraju ključne građevinske faze
