Pedesettrogodišnjem Billu Kochevaru ugrađeni su električni implantati u motorni korteks mozga, a senzori su mu umetnuti u podlakticu. To omogućava stimulaciju mišića njegovih ruku i šaka kao odgovor na signale iz mozga koje dekodira kompjuter. Nakon osam godina paralize u prilici je da jede i pije bez asistencije.

"Pomislim šta bih želio da uradim i sistem to uradi za mene", kaže Kochevar u razgovoru za Guardian. "Nije potrebno previše razmišljanja, moj mozak radi svoj posao".
Eksperimentalna tehnologija Univerziteta Case Western Reserve iz Clevelanda u Ohiju omogućila mu je da postane prva potpuno paralizovana osoba koja mozgom kontroliše hvatanje.

Zasad taj proces teče prilično sporo, ali naučnici vjeruju da je ovo dokaz kako koncept funkcioniše i kako je samo potrebno unaprijediti tehnologiju dok ne postane rutinski tretman za ljude s paralizom. Uvjereni su da će u budućnosti senzori bivati ugrađivani ispod kože i nevidljivi.
"Naše istraživanje je u ranoj fazi, ali vjerujemo da bi ovakve neuroproteze mogle ljudima s paralizom vratiti funkcije ruku i šaka kako bi mogli izvoditi svakodnevne aktivnosti, nudeći im veću nezavisnost", rekao je dr. Bolu Ajiboye, jedan od autora istraživanja objavljenog u medicinskom magazinu Lancet.