Utrke u Sarajevu i obustava saobraćaja: Radi li se o histeriji građana bez pokrića?

Od tih 25 događaja, 12 ih je održano na planinama, a 13 u gradu i bližoj okolici.

Od 13 događaja u gradu, samo njih tri zaustavljaju saobraćaj na nešto duže vrijeme, a to su Sarajevski maraton, Sarajevski cener i Sarajevski polumaraton.

Još nekoliko trka neznatno dugo zaustavljaju saobraćaj ili su na lokacijama koje ne utječu na glavne prometnice poput utrka Vogošća 5K, B2B Run, Advent Run i Vivicitte.

Kada je u pitanju ova godina, u Sarajevu i okolici planirano je održavanje 27 utrka. U odnosu na 2022. godinu dodate su tri trke (DM ženska trka, Beer Mile i Pedalanje i trčkaranje) zbog kojih se neće zaustavljati saobraćaj, dok se Vivicitta neće održati.

Dakle, ove godine na tri utrke će saobraćaj biti zaustavljen na nešto duže vrijeme (Sarajevski maraton, Sarajevski cener i Sarajevski polumaraton), a neznatno će biti zaustavljene također na njih tri (Vogošća 5K, B2B Run, Advent Run).

Da li su gradske utrke stvarno problem, odnosno koliki benefit građani imaju u odnosu na obustavu saobraćaja na nekoliko sati, pokušali su javnosti približiti organizatori utrka iz udruženja Marathon Sarajevo (Sarajevski cener, Sarajevski polumaraton) i Dečki u plavom (Sarajevski maraton).

"Ovo je uvijek aktuelna tema širom Evrope, vjerovatno i svijeta. I dalje kada trčim u glavnim gradovima širom Evrope, mogu se uvijek vidjeti nezadovoljni vozači blokirani u saobraćaju. Radi se o izazovu koji i razvijenije zemlje pokušavaju riješiti na adekvatan način.

Činjenica je da i dalje trase utrka u najljepšim i najvećim svjetskim gradovima prolaze upravo najljepšim dijelovima grada, uprkos stavu pojedinih vozača, dovoljno govore o tome šta i koliko te manifestacije donose svakom gradu organizatoru.

Uvijek se radi o parcijalnoj obustavi saobraćaja i ne sjećam se situacije u kojoj neko kome je hitno trebala medicinska pomoć ili prevoz na primjer do bolnice, nije mogao proći ili biti prevezen gdje treba.

Činjenica je da su vozači i građani generalno i često fokusirani samo na zadovoljavanje vlastite potrebe koju imaju u datom trenutku i teško im je sagledati širu sliku ili prisjetiti se zašto je ovakav događaj veoma važan za grad, kako za pojedince tako i za cijelu zajednicu. Rekao bih da sam bio često svjedok nekulturnog i agresivnog ponašanja pa i izlijeva bijesa od strane vozača.

Međutim, benefiti organizovanih sportskih manifestacija cestovnog trčanja su brojni. Prvo iz turističke perspektive, ali i iz makroekonomske, događaji i trkački festivali koji se organizuju u Sarajevu, ovom gradu donesu i po nekoliko hiljada noćenja samo u jednom vikendu jer dosta gostiju iz inostranstva ostaje i po nekoliko dana u BiH, a rijetko ko dođe sam.

Ako uzmemo na primjer Sarajevski polumaraton, ako od 1.000 učesnika njih samo 100 dođe u grupi sa još dvije osobe, i ako ostanu dvije noći u gradu, to je već 600 noćenja. Ako tome dodamo troškove hrane i pića, dobijemo iznos od preko 100.000 KM za lokalnu ekonomiju samo za jedan vikend.

Zatim tu je možda i najvažniji benefit ovakvih događaja, a to je zdravstveni benefit jer stotine ili hiljade osoba žele učestvovati na trkačkim festivalima. Te osobe postaju motivisane izazovom da promijene navike i ponašanje te da se zdravije hrane i češće treniraju. Dugoročno gledajući, znatno se rasterete i troškovi liječenja i zdravstva u društvu jer ako na primjer samo 5 posto stanovnika Sarajeva zdravije živi i ima motivaciju da trenira i vježba zbog brojnih događaja koji se organizuju u gradu, to znači oko 12.500 osoba godišnje koje kupovinu lijekova ili medicinskih usluga mijenja kupovinom sportske opreme", rekao je Erol Mujanović, suosnivač Udruženja Marathon koji je dodao i da većina cestovnih utrka ima i društveno odgovorni karakter, te je malo prije početka pandemije koronavirusa samo na proljetnoj aprilskoj Fun Run trci prikupljeno više od 30.000 KM za udruženje EDUS.

"Imajući u vidu sve navedeno, sve što mogu zaključiti je da je cost/benefit analiza te doprinos društvu i zajednici, na mikro i makro nivou, daleko na strani organizatora utrka i trkača i da tu ne treba imati nikakvih dvojbi po pitanju da li nastaviti sa sportskim manifestacijama ili ne", poručio je Mujanović.

Darko Lončar, predsjednik Udruženja Dečki u plavom je istakao da oni organiziraju osam sportskih manifestacija, od čega sedam na području Kantona Sarajevo.

"Budući da razmišljamo i o pozitivnim ali i o negativnim segmentima koje donose utrke, mi svoje organiziramo na način da nema obustave prometa ili na način da ta obustava bude privremena, da što manje narušavamo komfor građana.

Da budem iskren, razumijem zašto građani Sarajeva negoduju, te su djelimično u pravu, a posebno je nezadovoljstvo izraženo i zbog rekonstrukcije tramvajske trase, pa su gužve još veće.

Rijetko koji organizator prilikom organizacije utrke razmišlja 'izvan kutije', odnosno ne razmišlja o problemima koji nastaju kao rezultat obustave prometa. To je jedan od razloga zašto mi utrku 'Trčim, uživam, recikliram' organiziramo na servisnoj prometnici u naselju Briješće polje, gdje prema mjerenju prometa prolazi ukupno 14 vozila po satu. Svjesni smo da ta lokacija nije 'atraktivna' trkačima, ali... Također, naš 'Unusual Marathon', utrku na 42 kilometra, organiziramo bez obustave prometa. Ultramaratonsku utrku 'Vils ultramaraton', koja se trči 24 sata, organizirali smo na Vilsonovom šetalištu, na prometnici na kojoj vikendom nema odvijanja prometa", kaže Lončar koji dodaje kako je svjestan da su građanio najviše nezadovoljni obustavom saobraćaja tokom sarajevskog maratona s obzirom da se radi o najdužoj utrci na ulicama glavnog grada BiH.

"Svjesni smo maraton zbog svoje kompleksnosti najviše remeti komfor građana i izaziva najviše negativnih komentara putem društvenih mreža. Kako bismo prevenirali velike gužve i dugotrajne obustave prometa, prije planiranja trase utrke prvo smo obavili sastanak sa pripadnicima MUP-a, te sa uposlenicima Ministarstva saobraćaja kako bismo definisali najoptimalnije rješenje. Kako bismo napravili optimalno rješenje, limit maratonske utrke smo sa 6 sati spustili na 5 sati čime smo izgubili dio učesnika, a start utrke je pomjeren na nedjelju u 8 sati, dok većina građana još spava. Iako se trče 42 kilometra, trasa je napravljena na način da se trči samo jedan krug, kako istovremeno ne bi bio obustavljen promet i na tramvajskoj i trolejbuskoj trasi", kaže Lončar koji dodaje kako je tokom maratona najteže "običnom policajcu" koji reguliše promet jer je on "prvi stup odbrane" i prima najviše kritika i psovki građana, te im se posebno zahvalio na njihovom angažmanu.

Sarajevo i okolica su u periodu od posljednjih desetak godina sa dvije utrke (Vivicitta i Sarajevski polumaraton) "narasli" na 27 trkačkih događaja, što je pokazatelj ogromnog progresa rekreativnog trčanja kao jednog pozitivnog trenda u našem sportu.

S obzirom na sve benefite koje utrke donose, od zdravstvenih, pa sve do finansijskih, nameće se pitanje da li je istina da trkači uništavaju grad i nanose štetu građanima zbog nekoliko sati obustave saobraćaja tri dana u godini ili se radi o histeriji bez pokrića?

Svako neka donese sud za sebe, ali ako želimo ići u korak sa svijetom i ugledati se na civilizovana društva, čak bi se broj cestovnih utrka u glavnom gradu, ali i drugim gradovima širom Bosne i Hercegovine trebao čak i povećati.