Mentalno zdravlje nije u prvom planu tokom pandemije, ali je izuzetno važno kako se nosimo sa izazovima i poteškoćama koje nosi život u vrijeme koronavirusa.

Sve učestalija pojava anksioznosti kod mladih, nažalost, i dalje je u Bosni i Hercegovini na neki način tabu tema. Šta je anksioznost, zašto se javlja, kako se liječi i šta je uzrokuje, pitanja su na koja nam je odgovore dao Remzija Šetić, klinički psiholog u Centru za mentalno zdravlje Stari Grad.

Povratak užurbanom načinu života, nakon pandemije i izolacije, mnogima može goditi te im i pospješiti život, dok istovremeno osobama sklonim psihičkim problemima ponovno popunjavanje kalendara može biti naročito tjeskobno.

Zvijezda PSG-a i reprezentacije Argentine Angel Di Marija teško je podnio period izolacije tokom pandemije koronavirusa, a francuski list Le Parisien otkrio je detalje njegovog života od marta kada je nogomet i zvanično zaustavljen.

Ono za čim većina ljudi čezne jeste sigurnost, osjećaj da su sigurni na zemlji. Svoje nade u sigurnost usmjeravaju na sretnu vezu, kuću, djecu, dobru profesiju, poštovanje javnosti, određenu svotu novca...

Ljudi osjetljivi na anksioznost imaju tendenciju da budu manje aktivni, pokzalao je novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Health Psychology.

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu "Brain, Behavior and Imunitet" navodi se da opsjednutost koronavirusom može dovesti do niza mentalnih problema.

Biti tinejdžer je teško. A vanredne okolnosti i bolest izazvana koronavirusom (COVID-19) to čini još težim.

U aktuelnoj situaciji pandemije koronavirusa zbog koje se svima preporučuje da budu u izolaciji, jedno od pitanja je i kako sačuvati mentalno zdravlje. Odgovor na ovo pitanje dala nam je mr. sci. dr. Amra Delić, specijalistica neuropsihijatrije iz Plave poliklinike u Tuzli.

Život s pandemijom je čudan i težak. Većina ljudi nikad prije nije bila zamoljena da se žrtvuje na način da ostane kod kuće i ograniči kontakt s drugima.