Agencija za sigurnost hrane BiH, na čelu sa Džemilom Hajrićem, donijela je rješenje kojim se kompaniji Agromix d.o.o. odobrava stavljanje na tržište Bosne i Hercegovine genetički modificirane soje MON-Ø4Ø32-6 (kvantifikacija "Real-time PCR" >95%), koja će se koristiti isključivo kao hrana za životinje.

BiH je prva od 14 zemalja uključenih u "Dunav soja inicijativu" koja je uspostavila standard za praćenje proizvodnje, kontrolu i sistem certifikovanja i označavanja proizvoda sa oznakom "bez GMO".

Zakonska regulativa iz oblasti genetski modifikovane hrane, koja je usklađena sa EU regulativom, propisuje obavezno označavanje genetski modIfikovane hrane. Međutim, proizvodi životinjskog porijekla kao što su mlijeko, jaja i meso isključeni su iz označavanja iako su životinje često hranjenje genetski modifikovanom hranom. Istraživanje sprovedeno među potrošačima je pokazalo da čak 90 posto ispitanika smatra da je ovo značajan nedostatak informacija.

U organizaciji Federalnog ministarstva trgovine, a u saradnji sa Agencijom za sigurnost hrane BiH i Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju, uz prisustvo federalnog ministra trgovine Zlatana Vujanovića, danas je u Mostaru održana četvrta radionica o temi "Značaj i trenutna situacija u vezi s genetski modifikovanim organizmima u BiH".

U Bosni i Hercegovini trenutno niko sa sigurnošću ne može tvrditi da na policama trgovina nije zastupljena genetski modifikovana (GMO) hrana.

Genetski modifikovani usjevi sigurni su za ishranu ljudi i životinja i nisu uzrokovali porast oboljenja od karcinoma, pretilosti, gastrointestinalnih bolesti, bolesti bubrega, autizma ili alergije, objavljeno je u izvještaju američke Nacionalne akademije nauka (NAS).

Genetski modifikovani (GMO) usjevi soje prošle godine otkriveni su u Posavini, Semberiji, Gradišci i Srpcu, rečeno je Srni u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Predsjednik Hrvatskog udruženja genetičkih inžinjera (HUGI) Nenad Malenica poručuje kako je strah od GMO hrane kod ljudi najčešće izazvan neznanjem i dezinformiranošću ili poluinformiranošću. Ovaj univerzitetski profesor genetike koji je u Beču doktorirao na molekularnoj biologiji biljaka tvrdi da GMO ne šteti čovjeku više od konvencionalno dobivenih biljnih kultura, te da nema razloga za strah od njihovog  navodno katastrofalnog utjecaja na prirodu. 

Naučnici iz centra John Innes razvili su novo sjeme genetički modificiranog paradajza koje može proizvesti prirodne hemikalije koje se mogu koristiti za borbu protiv bolesti u budućnosti.

Predsjednica udruženja "Klub potrošača" Tuzlanskog Kantona Gordana Bulić kazala je u razgovoru za Fenu da javnost u BiH nije dovoljno upoznata o upotrebi proizvoda koji sadrže genetski modificirane organizme (GMO) te da su informacije koje već ima, prilično "iskrivljene".