Udruženje za pručavanje i promovisanje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacia "Bathinvs" 13. decembra u prostorijama ANUBiH održat će promociju knjige "Sjeverna Bosna u okvirima rimske Panonije"

Njemački historičar Herbert Illig uspostavio je hipotezu prema kojoj je u velikoj zavjeri elita izmišljeno 300 godina evropske historije. Arheologija, historija i astronomija su tezu odbacile kao izmišljenu, ali ideja pruža vrijednu lekciju o tome kako je lako manipulisati.

Svijet koji se industrijalizirao promijenio se na razne izvanredne načine. I, kako piše historičar Steven Zdatny, jedan od načina koji bi bio odmah očigledan kad bismo mogli putovati kroz vrijeme unazad do sredine 19. stoljeća, jesu mirisi.

U francuskoj historiji razdoblje od 1. marta do 20. marta 1815. poznato je kao Le Vol de l’Aigle: Orlov let. Orao je, naravno, Napoleon - sićušni Korzikanac čiji ga je politički i vojni genij potaknuo da postane francuski car i osvajač većeg dijela Evrope.

Nakon što su Rimljani protjerali kralja Tarkvinija Superbusa 509. godine prije nove ere, zavjetovali su se da nikada više neće služiti kralju. Stvorena je republika čiji su zakoni sprečavali koncentraciju moći u rukama pojedinca, ali je postojao izuzetak.

U danima i mjesecima pred održavanje Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a i Drugog zasjedanja AVNOJ-a među komunističkim liderima nije postojalo jasno određenje kakav položaj Bosna i Hercegovina treba imati u budućoj jugoslovenskoj državi, a konačnu prevagu je donio Josip Broz Tito.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH danas je promovirala izdanje objavljeno u okviru Edicije Memoria Bosniaca pod nazivom "Bosna i Hercegovina na geografskim kartama do 20. stoljeća: Iz kartografske zbirke NUBBiH".

O tehnološkom napretku volimo razmišljati kao o postupnom, postojanom i prilično linearnom procesu. Međutim, to nije nužno tako. Arheološka iskopavanja diljem svijeta otkrivaju da su s vremena na vrijeme drevne civilizacije razvile izume koji su bili desetljećima, ako ne i stoljećima ispred svog vremena.

Viši stručni saradnik za zaštitu arheološkog nasljeđa iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo Mirza Kapetanović za portal Klix.ba govorio je o stanju bosanskohercegovačke arheologije i zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa.

Prije hiljadu godina ljudi su živjeli bez satova, tako da je doslovno postojalo vrijeme prije vremena, a za određivanje su korištene metafore.