Adrenalinski sportovi i outdoor aktivnosti velika su turistička šansa Hercegovine
Avanturistički parkovi i adrenalinski sadržaji, među kojima su zip-line, via ferata, penjalište, rafting, kajakaštvo, biciklizam, paraglajding i ronjenje sve su češće teme u planovima za odmor, kojim južni dio naše zemlje obiluje i okuplja domaće turiste iz čitave zemlje, ali bez sumnje i sadržajima na društvenim mrežama mami i one koji planiraju doći iz inostranstva.
Direktor regionalne razvojne agencije za Hercegovinu Redah Ivica Sivrić kaže kako je cijela priča počela prije 14 godina, kada je osnovan Centar za ruralni razvoj poljoprivrede koji je prepoznao da je razvoj raznih oblika ruralnog turizma osnova budućeg razvoja.
"Hercegovina je tada imala Neum, Međugorje i Mostar kao turističke destinacije bez razvijenih ostalih segmenata", kaže Sivrić, objašnjavajući kako su radili detaljne analize za promjene.
Tada se, kako navodi, počelo učiti ponajviše od susjedne Hrvatske, snimati određene staze i kao razvojna agencija učestvovali su u raznim projektima te pristupali Evropskim fondovima i malim, a sigurnim koracima implementirali projekte među kojima je veliku pažnju 2014. godine privukla Ćirina staza koju smatra pokretačem brojnih aktivnosti za razvoj aktivnog turizma Hercegovine.
"Jedan od značajnijih projekata je bio promocija ruralnog turizma u prekograničnom području između Hrvatske i Bosne i Hercegovine 2007. i 2008. godine, a dugi je naša 'Svjetska staza baštine Trebižat - Srce Hercegovine', gdje smo htjeli dati na značaju svim aktivnostima na rijeci i oko rijeke, povezujući sve ono što je logično, kulturu, historiju, prirodu i gastronomiju. Na kraju dolazi 2014. do 2016. 'Ćirina biciklistička staza', koja je na kraju, s obzirom na promociju i aktivnosti, povukla dosta drugih stari koje su se počele dešavati", kaže Sivrić.
Ćirina biciklistička staza, kako naglašava, nastavlja svoj razvoj i kroz trilateralnu saradnju naše zemlje s Hrvatskom i Crnom Gorom i bit će spojena na Evropsku mrežu biciklističkih staza te bez sumnje privlačiti nove turiste.
"Ono što je bitno i mi smo učili uz sve to i svi naši partneri i ključni dionici, tako da smo od 2011. do 2013. radili da se uspostavi Regionalni odbor za turizam, koji je poslije prerastao u Turistički klaster Hercegovine i ima više od 30 firmi koje imaju svoje setove aktivnosti", priča Sivrić za Klix.ba.
Iznoseći genezu jednog segmenta aktivnog turizma, ističe kako su se 2018. i 2019. godine pisali brojni projekti koji su se implementirali 2020. i 2021. godine i dobili svoje zasluženo mjesto, ostavljajući dojam da je aktivni turizam iznenadno doživio ekspanziju u Hercegovini.
Vjetar u leđa za razvoj outdoor turizma je i projekt USAID-a i UNDP- a "Via Dinarica", koji se bavio planinarenjem i hodanjem te intenzivirao razvoj avanturističkih parkova i adrenalinskih sadržaja u kojima uživa sve više gostiju.
U Hercegovini veliku pažnju plijeni sportsko-avanturistički park Fortica iznad Mostara sa zip-lineom, penjalištem, jedinstvenom staklenom šetnicom i najvećom ljuljačkom u državi.
Inicijator ove mostarske priče Đani Rahimić, koji je ujedno i predsjednik Brdsko-biciklističkog udruženja MTBA iz Mostara, smatra kako je prirodnim slijedom u Hercegovini zaživio aktivni turizam, jer se godinama radilo na brojnim projektima koji su u svijetu odavno popularni.
Pored avanturističkog parka Fortica, kako naglašava, na mostarskim brdima je postavljeno nekoliko sajli za zip-line i napravljeno nekoliko via ferata i penjališta, što daje jednu širu sliku za građane, ali i sve goste kako iz zemlje tako i inostranstva.
"Outdoor turizam pripremao se već nekoliko godina prije, a kako su ljudi usljed epidemioloških mjera tražili izlaz iz gužvi, aktivni turizam se našao u žiži interesovanja", kaže Rahimić.
Osim Fortice, u okolici Mostara su dvije via ferate napravljen na Veležu, a via ferate i penjališta su sadržaji u kojima mogu uživati i posjetitelji Blagaja, Drežnice i Stoca.
Adrenalinske discipline turistima neće nedostajati ni u Jablanici, gdje je zip-line postavljen kod muzeja Bitka za ranjenike, ali ni u Konjicu, koji je već postao prepoznatljiv po raftingu, kao i Trebižat kod Čapljine.
Svega nekoliko kilometara prema zapadu je jedinstveni vodopad Kravica kod Ljubuškog, koji je ove godine bio centralno okupljalište prvog Outdoor festivala u zapadnoj Hercegovini, okupljajući stotine zaljubljenika prirode, sporta i outdoor aktivnosti iz raznih krajeva BiH.
Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić je kazao da se ideja za organizaciju ovog Festivala rodila 2019. godine, kada je slapove Kravice posjetilo više od 300 hiljada posjetitelja, ali samo u vidu jednodnevnog izleta. Tada su odlučili festivalom pokazati da Ljubuški nudi puno više od jednodnevnog izleta i predstaviti bogatstvo outdoor aktivnosti od tračanja do paraglajdinga.
Zbog uzbudljivih sadržaja značajno mjesto kada je riječ o razvoju outdoor turizma u zapadnom djelu Hercegovine već drugu godinu zauzima Avantristički park Peć Mlini na izvoru rijeke Tihaljine kod Gruda.
Miljenka Majić, koja radi na poziciji vodiča u tom parku, nam kaže kako je prošle godine uprkos Covidu i epidemiološkim mjerama prodato više od sedam hiljada ulaznica, što je najbolji pokazatelj koliko su sadržaji avanturističkog parka zanimljivi svim generacijama posjetitelja.
Ističe kako zip-line i penjalište okupljaju posjetitelje, a ono što će ih dodatno zadržavati, prema njenim riječima, je ugostiteljski dio ponude na kojem se intenzivno radi s ciljem stvaranja što potpunije ponude na jednom mjestu koje je već prepoznatljivo.
Uz bogatu gastronomsku ponudu i na izvoru rijeke Lištice u Širkom Brijegu ove godine bi trebao početi raditi zip-line, a veliki interes građana za adrenalinske sadržaje razlog je što se avanturistički park pravi i u Trebinju, koje zauzima sve značajnije mjesto na mapi turističkih sadržaja u našoj zemlji.
Prema provedenim istraživijima turističkih radnika u BiH, više od 50 posto građana je pokazalo interes za aktivni turizam, što je u svijetu odavno popularizirano uz zdrav stil života za koji se sa zakašnjenjem zalažu i građani BiH.
Direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Arija Krešić kaže kako je turizam sektor koji uvijek treba unapređivati, zbog čega je veoma značajna sistemska podrška.
"Mnogo toga bi trebalo riješiti na državnom nivou kada je riječ o razvoju turizama, prije svega da se daje podrška ljudima koji žele da se bave turističkim aktivnostima. Ne mora to biti u novcu, ali se može one koji ulaze u posao osloboditi nekih državnih nameta" zaključio je Krešić u razgovoru za naš portal.
Stručnjaci iz turizma tvrde da je u BiH sistemski taj sektor daleko od rješenja, ali vjeruju kako je stanjem u vezi s pandemijom i velikim interesom građana za outdoor turizam u institucijama došlo do buđenja svijesti, kako je ova grana veoma važna i širokog spektra za razvoj zemlje.
Šta se krije iza propale organizacije samita u Neumu: Sumnjivi ugovori i odabir neadekvatne firme
