BiH u vrhu ljestvice evropskih zemalja s najvećim zagađenjem zraka
Predavačica na javnoj tribini bila je Beth M. Hassett-Sipple, naučna saradnica Agencije za zaštitu okoliša SAD-a, trenutno angažovana u Ambasadi SAD-a u Sarajevu, koja je istakla da 25 godina razvijaju standarde za kvalitet zraka na osnovu podataka i naučnih metoda iz cijelog svijeta.
"Moj zadatak tokom boravka u BiH je da se poveća svijest građana i državnih institucija, da se više koriste postojeća tehnološka rješenja na utvrđivanju, ali i sprečavanju zagađenja u vašoj prelijepoj državi. Nažalost, podaci u mojoj prezentaciji, iz ove i prošle godine, pokazuju da je zagađenje u BiH među najgorim u Evropi i sigurna sam da ima dosta prostora da se ti podaci i metode implementiraju u vašoj zemlji", rekla je Hassett-Sipple.
Bolesti prouzrokovane zagađenjem odgovorne su za devet miliona preuranjenih smrtnih slučajeva, odnosno 16 posto svih smrtnih slučajeva širom svijeta uzrokovano je zagađenjem.
Prema ovim podacima, to je tri puta više nego što je smrtna stopa uzrokovana AIDS-om, tuberkulozom i malarijom zajedno te 15 puta više smrtnih slučajeva nego u svim ratovima i drugim oblicima nasilja.
Procjenjuje se da ovim preuranjenim smrtnim slučajevima najviše doprinosi zagađenje zraka (6,5 miliona) i to samo od čestica fine prašine i prizemnog ozona. Boris Hrabač iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je naglasio da je neophodna saradnja nevladinog i vladinog sektora, udruženja i ekonomije da bi se riješio ovaj veliki problem.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zbog zagađenja zraka 2012. godine u Bosni i Hercegovini bio je 231 smrtni slučaj na 100.000 umrlih, dok je u SAD-u 12,1 i u Švedskoj 0,4.
"Niko ne može ovo riješiti sam. Evropski pristup nam kaže da se radi intersektorski, s više institucija istovremeno i udruženo. S kolegama iz američke ambasade smo dogovorili da INZ pokuša procijeniti utjecaj zagađenja na zdravlje, kao korelaciju tih koncentracija s tri mjerne stanice i korištenjem epidemioloških metoda iz gradskog i ruralnog područja te doći do naučno utemeljenih zaključaka", izjavio je Hrabač.
S obzirom na specifičnost područja centralne Bosne, zima često donese i ekološki problem. Zenička i sarajevska kotlina često su zbog okolnih brda "zarobljene" u smogu i velikim količinama prašine i ugljenmonoksida, dok je na višim planinskim područjima svjež i čist zrak. Problem treba rješavati sistemski, promjenom svijesti kod ljudi, a zatim i konkretnim aktivnostima na industrijskim pogonima.
Uz prašinu koja se nalazi u zraku tokom zimskom perioda, u većim količinama, vežu se ozbiljne zdravstvene posljedice kao što su: srčani udari i infarktni, teške astme, hronični bronhitisi i drugi respiratorni efekti te preuranjene smrti.
S obzirom na to da je Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) klasifikovala emisije iz koksara u A grupu poznatih kancerogena, Zenica bi svoj problem djelimično mogla riješiti ugradnjom filtera na pogone koksare, aglomeracije, visoke peći i čeličane koje se nalaze u sklopu željezare.
Tokom predavanja prisutni u sali metalurško-tehnološkog fakulteta Univerziteta u Zenici su upoznati o međunarodnim iskustvima i posljedicama zagađenja zraka po zdravlje te američkim iskustvima u poduzimanju mjera za smanjenje zagađenja.
