Buđenje gradića u Hercegovini: Kapije "Stolačkih podruma" ponovo će biti otvorene
Ove ljude svjetlost, jednostavno, zove jugu, za njih samo jedan put u Stolac vodi, kako kaže jedna lokalna pjesma. Ali, nisu samo Stočani vidjeli da ovdje postoje sjajne mogućnosti za uspjeh.
Sezona nije još uvijek krenula, ali je u Stocu vidljivo više turista nego prije. Ovaj hercegovački biser ima šta da ponudi, od čuvenih nekropola stećaka u Radimlji i Boljunima, preko paleolitskog nalazišta Badanj, starog grada Vidoškog i čuvenog ilirskog grada sa kiklopskim zidinama Daorsona u Ošanjićima, pa do Begovine i zamamnih obala zelene rijeke Bregave.
Zahvaljujući vrijednom radom lokalne zajednice, ali i brojnih entuzijasta, Stolac se vraća na turističku mapu, a njegovo buđenje prepoznali su i investitori iz bh. dijaspore.
Na kapijama nekadašnjih "Stolačkih podruma", vinarije u srcu grada, dočekuje nas Taner Aličehić, čovjek naših korijena s adresom u Švicarskoj. On vjeruje da Stolac može napraviti čudo u deceniji pred nama.
"Sa poslovnim partnerima već duži niz godina radimo razvojne projekte. Okupljamo investitore koji žele uložiti u drugačiji koncept življenja, te iza sebe imamo realizirane inicijative u 11 država širom svijeta. Živimo u Švicarskoj, ali nas svaka priča uvijek vraća na Bosnu i Hercegovinu. U obilascima zemlje, tako smo došli i do Stoca, upoznali se s gradićem koji nam je prirastao srcu. Sasvim slučajno smo saznali da se objekti nekadašnjih 'Stolačkih podruma' nalaze na prodaji, te smo osmislili ideju - koju smo ponudili svojim partnerima u Švicarskoj, njima se koncept svidio i
tako je sve krenulo", pojašnjava Aličehić.
Aličehić je završio Gimnaziju Aleksa Šantić u Mostaru, da bi diplomirao fiziku na Swiss School of Technology, a zatim MBA program na Univerzitetu u Ženevi. On s projektom u Stocu želi napraviti ogledni primjer za investicije iz Švicarske.
"Imao sam priliku predstaviti svoje ideje gradonačelniku Stoca Stjepanu Boškoviću te istinski vjerujem da gradske vlasti u saradnji s privatnim investitorima mogu replicirati ono što mi želimo napraviti ovdje i oživjeti grad u budućnosti. Ovo je prostor od 10.000 kvadrata, od čega je 4.000 kvadrata pod nekadašnjim industrijskim halama, možemo osmisliti na jedan moderan i drugačiji način. Uz proizvodne pogone gdje možemo raditi proizvodnju vina i maslinovog ulja, možemo ovu lokaciju učiniti atraktivnom za turizam - učiniti je mjestom gdje će se prolaznici zaustavljati, ali i gdje će ljudi dolaziti. Ovaj biser kulture i historije krije brojne tajne i interesantne lokacije, priče koje tek trebaju biti ispričane", dodaje Aličehić.
"Stolački podrumi" nose nastavak tradicije uzgoja vinove loze i proizvodnji vina na dubravskoj visoravni, čiji počeci sežu daleko u povijest, od vremena rimske vladavine na ovim područjima, čemu svjedoče arheološki dokazi i različiti mozaici iz ovoga doba koji se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Koliko je vinogradarstvo usađeno u tradiciju ovoga kraja, najbolje svjedoče kameni spavači, stećci, na kojima su predivni motivi vinove loze i grožđa. Čuveni pjesnik, Stočanin, Mak Dizdar posvetio je u jednoj pjesmi stihove ovoj kulturi: "Az esam loza istinia, a otac moj je vinogradar, i vsaku rozgu na meni a plod ne da ja ću otsjeći, al onu koja rađa da polje bude bolje da slađi dar i plod veći, čistim." Aličehićeva vizija je oživjeti podrume i vratiti Stolac na mapu vinskih ruta Hercegovine.
Kroz Javnu ustanovu 'Radimlja" koja čuva stolačka blaga i vrijednu ekipu koja tamo radi, sjajne inicijative na kojima je radio Gorčin Dizdar i ekipa okupljena oko "Slovo Gorčina", sajamsku manifestaciju Hercegovački plodovi Mediterana, nedavno pokrenutu trku Stolački cener, nevjerovatnu priču o Gradskoj limenoj glazba/muzika Stolac, sportske aktivnosti oko Iskre, divne fotografije Marka Raguža, Stolac stalno šalje dobre poruke u svijet.
"Uz sve to, te sa vrijednim radom ugostitelja, vinara i turističkih vodiča širom ovog područja, urađeno je mnogo da se Stolac učini atraktivnom lokacijom. Vjerujem da je samo malo još potrebno da bismo napravili iskorak i ovaj prostor otkrili za cijeli svijet. To možemo uraditi samo zajedno, zbog čega želimo prepisati recepte svjetskih metropola - uključiti zajednicu u razgovor o tome - gdje vidimo lokalitet 'Stolačkih podruma' i njegovu funkciju u Stocu. Šta je ovom gradu potrebno, kako njegova obnova može utjecati na budućnost djece koja žive ovdje", napominje Aličehić.
Zbog toga, najavljuje Aličehić, želi pomoći obnovu veza u Stocu i ohrabriti kulturu, sport, kreativne ljude i sve one koji šalju dobre poruke iz Hercegovine.
"Treba nam mnogo više od stvaranja radnih mjesta i obnove proizvodnje. Stolac se budi kao zajednica i mi kao investitori smo dužni da vodimo računa o tome gdje nas Grad Stolac vidi, gdje nas trebaju njegovi stanovnici. Samo tako ćemo moći napraviti nešto trajno i vrijedno za generacije koje dolaze. Već sam razgovarao s ambasadorom Švicarske, naša investicija ima i tehničku podršku USAID projekta 'Diaspora Invest'. Kada planiramo stvari, pronalazimo partnere u svima, gledajući da okrenemo stvari u nekom pozitivnom pravcu koji nam je toliko potreban", zaključuje Aličehić.
Pada kiša u Stocu, kao rijetko kojeg dana u Hercegovini. Ali, kiša se u ovo doba godine predstavlja blagodati. Aličehić zatvara kapije "Stolačkih podruma".
"Ovo je jedan san, koji ćemo, nadam se, dosanjati", zaključuje Aličehić.
