Dugoročna opasnost revizionističke politike vlasti RS-a o agresiji na BiH i genocidu u Srebrenici
Revizionistička politika o agresiji na BiH i stradanjima je već nekoliko godina prisutna. Kakve će dugoročne posljedice biti zavisi od odgovora na takve postupke.
Posljednji potez vlasti u Republici Srpskoj je imenovanje članova dviju komisija. Jedna koja će se baviti istraživanjem stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine i druge za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992.-1995. godine.
Historičar iz Instituta za historiju u Sarajevu Jasmin Medić, koji se usko bavi ratnim periodom 1992.-1995. za Klix.ba govori o suludosti osnivanja takvih komisija, ali i posljedicama i dometima koje dugoročno mogu uzrokovati.
"Treba imati u vidu da svaka vlast može formirati kojekakve komisije čiji je krajnji cilj revizionistički pristup historijskim činjenicama i sudskim odlukama. Šta ako nekada u budućnosti u Hrvatskoj ili Njemačkoj na vlast dođu stranke ekstremne desnice pa formiraju komisije ovog tipa s ciljem relativizacije ili negiranja ustaških ili nacističkih zločina? U ovom slučaju se postavlja pitanje da li su relevantnije odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju koji je osnovan rezolucijom UN-a ili komisije koju je formirala vlast koja kontinuirano negira genocid i druge dokazane zločine?", pita se Medić.
Članovi komisije za Srebrenicu dolaze iz Izraela, Nigerije, Australije, Njemačke, SAD-a, Italije i Srbije, ukupno devet članova. Za Sarajevo su pripremili komisiju od sedam članova, na čijem je čelu bivši obavještajac iz Izraela Rafael Izraeli.
"Kada svoje tvrdnje niste u stanju dokazati pred međunarodnim i neutralnim sudom, politika vam omogući da 'utvrdite' ono što ona želi. Uporedo s tim stvarate generacije koje će odrastati na percepciji prošlosti zasnovanoj na 'istinama' proizašlim iz političkih odluka, a ne iz dokazanih činjenica", upozorava historičar Jasmin Medić.
Apsurdnost osnivanja ovakvih komisija, i to nakon svih dokaza i presuda Haškog tribunala te očekivanja nekih novih "senzacionalnih" otkrića predstavlja veliku opasnost s ciljem vrijeđanja žrtava i građenja svijesti kod novih generacija o nekim "novim istinama".
Gdje je kraj i kada će vlasti RS-a podvući crtu i priznati međunarodne institucije koje su sudile o ratu u BiH ne može se ni naslutiti.
Sada se otvara pitanje kako reagirati na ovakve poteze.
"Što se bošnjačkih političkih predstavnika tiče, dosadašnja praksa nam je pokazala da će se sve završiti na reakcijama u vidu 'oštrih osuda'. Isto je i s većim dijelom nevladinog sektora. Akademska zajednica, podrazumijeva se, ostat će pasivna", zaključuje Medić.
