Dževad Jahić: Rječnik bosanskog jezika rješava blizu 95 posto svih jezičkih nedoumica
Rječnik bosanskog jezika autora Dževada Jahića proteklih dana je uzdrmao javnost te izazvao brojne polemike.
"Ovo je je projekat koji traje 15 godina i zove se višetomni Rječnik bosanskog jezika", kazao je Jahić na promociji.
Ocijenio je da je ovo najveći projekat bosanskoga jezika koji je do sada urađen. "Leksikografski posao je direktno u službi normiranja jezika, međutim, mi imamo velike problem s tim da se ljudi ili neće ili ne umiju dovoljno koristiti rječnikom. Ovaj rječnik rješava blizu 95 posto svih jezičkih nedoumica u bosanskom jeziku", rekao je akademik Jahić.
Dodao je da njegov Rječnik otkriva da bosanski jezik zaista ima svoj historijski kontinuitet, još od prije povelje Kulina bana.
"Ovo nije historijski rječnik, ovo je rječnik književnog jezika. Ovo što se izdešavalo u javnosti u posljednje vrijeme nažalost usmjereno je da bi se on osporio i doveo u sumnju", ocijenio je Jahić.
Prema njegovim riječima, Bosanski jezik je normiran jezik, ali primjena te norme zavisi od društvenog mehanizma, pa tako imamo velike probleme u kojima učestvuju i mediji.
"Sve što smo do sada uradili za ovih 25 godina vodi nas ka novom Pravopisu bosanskog jezika, koji je zakon, o jeziku, ali on nije glavna knjiga", pojašnjava Jahić.
Trenutno se radi na osmom od dvanaest tomova ovoga Rječnika.
"Ovo je kapitalno djelo za bosansku jezičnu zajednicu, njime dobijamo prvi enciklopedijski rječnik, kakve imaju zapadnoevropske kulture poput oksfordskoga", izjavila je Amira Turbić-Hadžagić, profesorica na Filozofskom fakultetu UNTZ, koja je ujedno i saradnica na ovom Rječniku.
Dodala je da ovim rječnikom Dževad Jahić bosanski jezik uvodi u ravnopravnu zajednicu svih indoevropskih jezika, na prvom mjestu slavenskih jezika.
"Mislim da je Rječnik bosanskoga jezika prvorazredni kulturološki značaj u bosanskohercegovačkoj nauci, historiji i bosnistici u najširem smislu. Bosanski jezik je činjenica koja ima vrlo staro historijsko porijeklo, prvi pomen bosanskoga jezika je sadržan u notarskom zapisu u Kotoru iz 1436. godine, gdje se govori o tome da je lokalni vlastodržac u to vrijeme kupio jednu djevojku bosanskog porijekla, Djevana se zvala, govorila je bosanski jezik i ima heretičku vjeru", izjavio je Enver Halilović, rektor UNTZ.
O rječniku su govorili Enver Halilović, rektor Univerziteta, i Amira Turbić-Hadžagić, profesorica Bosanskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Izdavač ovog rječnika je sam autor, a pokrovitelj Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Centar za leksikologiju I leksikografiju, a suizdavač je Bošnjačka asocijacija 33.
Glavni urednik Rječnika bosanskoga jezika je akademik Muhamed Filipović, a stručni saradnici su: dr. Lejla Nakaš, dr. Amira Turbić-Hadžagić, mr. Alen Kalajdžija, prof. Senudin Jahić, Orhan Tikveša i Haris Ćatović.
