Građani BiH i dalje "ganjaju papire" jer nema političke volje za razvoj e-uprave
E-uprava predstavlja cjelokupnu organizaciju javnog menadžmenta u cilju poboljšanja administrativnih funkcija javne uprave, ali i komunikacije s građanima, a sve putem korištenja informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT).
Unošenje podataka u sistem
U obradi predmeta IKT može omogućiti da se obrasci i rješenja prave automatski, tako da kada se jednom unesu da ih ne treba ponovo unositi u sistem. Drugim riječima, nove tehnologije pojednostavile bi interakciju građana s javnom upravom.
Suština e-uprave, pojašnjava nam direktor Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo Timur Gadžo, jeste da se ista stvar prestane prekucavati i tražiti ako je već jednom unesena u sistem, odnosno data državi.
"Sve uprave u državi trebale bi imati za prioritet povećanje efikasnosti rada gdje je e-uprava odličan alat. U svakoj upravi procesi trebaju biti organizovani tako da postoji sistem za upravljanje dokumentima i predmetima kako bi se znalo gdje se nalazi neki predmet. To ne važi samo za upravu već za svaku javnu organizaciju. Kada prijavite kvar za vodu, kanalizaciju, javnu rasvjetu ili bilo koji od nekih 50-60 komunalnih problema, ključno pitanje je da li dobijete broj iz sistema koji vam omogućuje da pratite svoju prijavu do kraja te da li možete dobiti obavještenje iz sistema da je problem riješen. Ako neki organ traži uvjerenje, građanin ili firma ga sada moraju donijeti iz nekog drugog organa. Nekad su ministarstvu A potrebni podaci iz ministarstva B. To bi uz volju i tehničku podršku mogli organizovati tako da službeno pribavljaju podatke. To bi bio ogroman, ali lijep i vrlo koristan korak, prvo organizaciono pa tehnički, da sve što država zna o vama vi ne morate ponovo 'ganjati'. Kod nas se ne kaže slučajno 'ganjati papire'", ističe Gadžo.
E-uprava trebala bi u mnogome pojednostaviti i ubrzati proceduru vađenja ličnih dokumenata, registracije vozila i drugih usluga koje su bh. građanima "trn u oku". Prilikom vađenja novog dokumenta, danas u BiH morate obići nekoliko adresa kako biste prikupili rješenja i uvjerenja potrebna za izdavanje novog dokumenta. Implementacijom e-uprave novi dokument građani bi mogli dobiti dolaskom na samo jedan šalter.
Iz Centra za politike i upravljanje (CPU) kažu nam kako bi se elektronski sistemi mogli razviti vrlo brzo ukoliko vlast pokaže volju za provođenjem digitalizacije u narednom periodu. Obuka i trening uposlenika bi trajali duže i bili bi skuplji dio posla, ali rezultati bi imali višestruke efekte na društvo, što zbog veće transparentnosti, brzine i kvaliteta usluga, tako i zbog ušteda za građane i institucije.
Direktor CPU-a Adis Muhović govori nam kako prepreka za implementaciju e-uprave u BiH gotovo i nema. On podsjeća kako je nedavno otvoren Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri Ministarstvu komunikacije i prometa BiH te je donesen Pravilnik o korištenju e-potpisa.
"Ipak, ostaje dosta problema tehničke prirode koji opstruiraju individualne e-sisteme i smanjenje administrativnih i finansijskih barijera za poslovanje. Naprimjer, još nije omogućeno da poslodavac prilikom uplaćivanja doprinosa u ime svojih radnika, sve doprinose uplati jednom uplatnicom, a da sistem automatski raspodjeljuje individualne iznose doprinosa prema fondovima i budžetima", kazao nam je Muhović.
Dalje nije provedena digitalizacija sudskih registara u FBiH i taj će proces potrajati, smatra Muhović, jer on uslovljava dalji proces digitalizacije.
"Svako osnivanje i promjena u strukturi pravnih lica u digitalnom svijetu mora ići u baze sudskih registara, a to nije moguće kada one ne postoje", prokomentarisao je Muhović.
Prema njegovom mišljenju, evidentno je da institucije u BiH ne sarađuju mnogo na implementaciji e-uprave, čemu svjedoči debalans razvijenosti e-servisa entitetskih institucija. Tako RS ima razvijene institucije i e-registre, dok FBiH u tome zaostaje.
Kada je riječ o FBiH, Kanton Sarajevo je uradio najvišena implementaciji e-sistema, ali i dalje nedovoljno. Razlog tome je, govore nam iz Zavoda za informatiku i statistiku, to što razvoj e-uprave nije bio prioritet Vlada, kao ni prioritet zapošljavanja.
Nema zaposlenih u sektoru e-uprave
U KS je 2012. napravljen Okvirni plan za razvoj e-uprave KS kao pokazatelj šta se može i treba uraditi. Vlada ga je usvojila, ali bez posebne primjene.
"Zavodu za informatiku i statistiku KS je na kašičicu odobravan prijem, često i nije, te je umjesto povećanja broja zaposlenih radi povećanja broja i opsega usluga i sistema tokom godina došlo do smanjenja broja zaposlenih. Sektor za razvoj e-uprave ima nula zaposlenika od formiranja prije deset godina. U isto vrijeme je uglavnom rastao ukupni broj zaposlenika po organima kojima KS pruža podršku. I na kraju, relativno mala primanja za stručne zaposlenike su dovela do odlaska i nemogućnosti popune informatičkih zaposlenika. KS ne prepoznaje termin 'deficitarni zaposlenik' niti prati broj prijava na konkursima. Čak i ponovljeni konkurs ne uspijeva popuniti ključna stručna informatička mjesta. Vlada se nije zanimala za taj problem, već je interes zadnjih godina usmjerila da se i u ovom Zavodu, kao i u drugim, izabere direktor iz stranke kojoj je nešto 'pripalo' u međustranačkoj trgovini. Dok su neki organi sarađivali sa Zavodom na izradi i uvođenju rješenja, znalo se dešavati da sam organ naruči i plati rješenje koje je tehnološki pogrešno ili zastarjelo. Dakle, nije nedostatak novca taj koji je usporavao uvođenje kvalitetnih sistema već nedostatak ključnog opredjeljenja i poštovanja procedura da se radi stručno i planski", pojasnio nam je Gadžo.
On ističe kako se nada da se nova Vlada KS neće plašiti reorganizacije kojom bi se izbjeglo kolanje papira između sadašnjih 12 ministarstva, čak devet stručnih službi i sedam uprava i upravnih organizacija u BiH. S tim u vezi, dodaje Muhović, brojna prepisivanja, kopiranja i dopisivanja u organima su nepotrebna, na čemu bi se mogle ostvariti dodatne uštede.
Potpuna implementacija e-uprave u našoj zemlji, ističe Muhović, potrajati će jer u BiH još nema političkog konsenzusa o infrastrukturi javnog ključa (PKI).
"Kada se jednom napravi sistem za izdavanje elektronskih potpisa ili tokena, građani će biti u mogućnosti da široko koriste e-registre, a institucije i kompanije će biti u mogućnosti da razvijaju prave e-registre i servise. Naš Zakon o e-potpisu iz 2006. godine nije u skladu s posljednjom direktivom EU iz 2014. godine i potrebno ga je uskladiti kako bismo imali sistem koji je kompatibilan i prihvatljiv za EU i ostatak svijeta. Za sada naš sistem interoperabilnosti predviđa da komunikacija treba biti uvezana i interoperabilna među institucijama unutar države, ali ne i sa onima van nje", rekao nam je Muhović.
Zemlje iz naše regije već su odmakle na putu razvoja e-uprave i kod njih su vidljivi rezultati efikasnije i transparentnije javne uprave. Oba bh. entiteta tek su u ovoj godini poduzela praktične korake da osiguraju preduslove za primjenu e-potpisa.
U BiH jedino Vijeće ministara ima internu e-upravu koja funkcioniše.
Kako kažu naši sagovornici, uvođenje e-uprave je neminovnost za BiH. Međutim, kako bi građani osjetili pozitivne promjene, vlast mora pokazati volju i spremnost za implementaciju e-uprave, a stotine uprava u BiH moraju početi međusobno komunicirati.
