Sudsko vijeće je saopćilo da je odluku o produženju Stanišićevog boravka na slobodi donijelo uprkos protivljenju Haškog tužilaštva, koje je smatralo da je prisustvo optuženog na suđenju neophodno "u interesu pravde" te da vlasti u Beogradu sud ne obavještavaju potpuno o njegovom zdravstvenom stanju.
Stanišić, bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije, na privremenoj slobodi u Beogradu je od 21. jula, prenosi BIRN.
On je u Haagu prisustvovao prvom dijelu ponovljenog suđenja, koje je počelo 13. juna.
Po ranijim nalazima ljekara u Hagu i u Beogradu, Stanišić pati od hronične bolesti organa za varenje i depresije.
Prije nego što je pušten na privremenu slobodu dok suđenje traje, Stanišić se odrekao prava da prisustvuje procesu, na kojem ga zastupaju njegovi branioci.
Ovom odlukom sudije su naložile da Stanišića u Beogradu pregledaju "nezavisni vještaci" koji bi trebalo da sačine "detaljnu procjenu Stanišićevog zdravstvenog stanja i efikasnosti sadašnje terapije".
Nezavisni specijalisti će moći preporučiti drugačije liječenje, ako smatraju da je to neophodno, i izjasniti se o dostupnosti te terapije u Srbiji, haškom pritvoru ili drugdje u Holandiji.
Svoj izvještaj o Stanišićevom stanju, nezavisni vještaci morat će da sudu podnesu do 15. novembra.
Sudsko vijeće naložilo je ljekarima s beogradske "Vojnomedicinske akademije", koji Stanišića liječe, da nastave da sud redovno izvještavaju o njegovom stanju.
Donoseći odluku da produže Stanišićev boravak na privremenoj slobodi, sudije su konstatovale da se on do sada pridržavao svih propisanih uvjeta.
Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003. godine, Stanišića i saoptuženog Franka Simatovića Frenkija je sud više puta puštao na privremenu slobodu.
Prema podacima njegove odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru.
Bivšeg šefa SDB-a Srbije Stanišića i njegovog pomoćnika Simatovića optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH.
Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i muslimana s velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.
Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009., Prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je, 29. maja 2013., Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.
Međutim, Apelaciono vijeće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015., osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo.
Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.
Suđenje se nastavlja u utorak, 26. septembra.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
