Iz povjerljive odluke Suda od 19. jula, koja je objavljena, proizlazi da su Stanišić i Simatović iz pritvora pušteni 21. jula.
Simatović će u pritvor u Scheveningenu morati da se vrati do 16. augusta, kada se zvanično završava ljetna pauza u radu Suda.
Za razliku od Simatovića, Stanišić će na privremenoj slobodi ostati najkraće do 27. septembra ove godine.
Raspravno vijeće je tom odlukom djelimično usvojilo zahtjev Stanišićeve odbrane da on, zbog hronične bolesti, u Srbiji ostane sve dok tužioci ne okončaju izvođenje dokaza protiv njega.
Sudije su naznačile da će taj zahtjev ponovo razmotriti krajem septembra, uzimajući u obzir Stanišićevo ponašanje na privremenoj slobodi, kao i zdravstveno stanje u kojem će biti.
Ta odluka je bez presedana u dosadašnjoj historiji Suda u Haagu. Pred Haškim tribunalom, naime, nije bilo moguće da se suđenje odvija u odsustvu optuženog, ali je pravilima Sudskog mehanizma, pravnog nasljednika Tribunala, to omogućeno ukoliko se optuženi odrekne prava da prisustvuje procesu, a u sudnici ga zastupaju advokati.
Prema ranijim nalazima ljekara u Haagu i Beogradu, Stanišić pati od hronične bolesti organa za varenje i depresije.
Sudsko vijeće u odluci je navelo da su ljekari, koji su u Haagu pregledali Stanišića tri puta u junu i julu, ocijenili da je njegovo zdravstveno stanje “stabilno”.
Po tim nalazima, Stanišić je “izgledao dobro”, a “njegovo stanje je relativno nepromijenjeno u proteklih devet mjeseci”. Pored toga, doktori su ustanovili da su simptomi Stanišićeve bolesti “u relativnom povlačenju”.
U odluci su sudije citirale, ali ne i usvojile, nalaz doktora Nicolaia da Stanišić fizički i psihički “nije dovoljno sposoban” da prati suđenje.
Uz opasku da taj nalaz specijaliste, uzet izolovano, može zazvučati uznemiravajuće, sudije su zaključile da je, naprotiv, Stanišić mentalno i fizički dovoljno dobro da prati proces.
Taj zaključak Vijeće je zasnovalo na “sveobuhvatnoj medicinskoj dokumentaciji” i “sopstvenom osmatranju” Stanišićevog ponašanja u sudnici, prenosi BIRN-Justice Report.
Nalazu specijaliste da Stanišić nije dovoljno sposoban da prati suđenje suprotstavila se i njegova Odbrana.
Stanišić će na privremenoj slobodi morati da se pridržava podrobnih uslova koje su odredile sudije, da se podvrgava redovnim ljekarskim pregledima i o tome izvještava Sud u Haagu.
Vijeće je kao neosnovan odbilo zahtjev Tužilaštva da Stanišić u Beogradu bude u kućnom pritvoru.
I u Stanišićevom i u Simatovićevom slučaju sudije su zaključile, na osnovu dosadašnjeg iskustva i garancija Vlade Srbije, da ne postoji opasnost od bjekstva i utjecaja na svjedoke.
Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003. godine, nakon što su ih vlasti Srbije uhapsile poslije ubistva premijera Zorana Đinđića, obojicu optuženih je Sud više puta puštao na privremenu slobodu.
Prema podacima njegove odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru.
Bivšeg šefa SDB-a Srbije Stanišića i njegovog pomoćnika Simatovića optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.
Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom provođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Poslije prvog suđenja, Haški tribunal je Stanišića i Simatovića oslobodio krivice po svih pet tačaka optužnice. Međutim, Apelaciono vijeće je usvojilo ključne osnove žalbe koju je na presudu uložilo Tužilaštvo, te poništilo oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
