Haški tužilac Kenneth Scott: Slučaj Prlić i ostali je jako komplikovan, teško je govoriti o ishodu
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju će 29. novembra da donese konačnu presudu u tom slučaju, a tužilac Scott objašnjava da je teško reći kakav će biti ishod, budući da je žalba uložena nakon prvostepene presude jako opširna i komplikovana.
"Teško je reći kakva će biti konačna presuda. Žalba koju smo uložili je veoma komplikovana. Mnogo pitanja je ponovo pokrenuto, sa obje strane, i od tužilaca, i od odbrane. Ja sam uvijek optimističan. Imali smo veoma težak i komplikovan slučaj, mnogo drukčiji od ostalih i sa mnogo dokaza... Znate, nemate uvijek dokaze kakve biste željeli imati i nije sve savršeno... Ali tužioci koji su radili na žalbi su veoma dobri. Zato sam optimističan", kazao je Scott na početku razgovora.
Tužilac je podsjetio da nisu bili zadovoljni prvostepenom presudom, zbog čega su bili primorani uložili žalbu.
"Za Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića smo, prije nego što je donesena prvostepena presuda, tražili kaznu od 40 godina zatvora. Za Valentina Ćorića smo tražili 35, a za Berislava Pušića 25 godina. Razlog za to bih definirao na sljedeći način: riječ je o političkom i vojnom vodstvu bivše Herceg Bosne, pod čijim ingerencijama su se desili strašni zločini i nakon čijih uputa su ljudi strašno patili. Ne samo muslimanske, nego i hrvatske žrtve. Mnogi Hrvati su bili žrtve tih zločina. Mnogi su se iselili iz centralnog dijela Bosne zato što nisu željeli da budu dio tog projekta. Mislim da je prvostepena presuda bila niska u odnosu na ozbiljnost krivičnih djela", kazao je Scott za Klix.ba.
Podsjećamo, Međunarodni sud u Haagu je u prvostepenoj presudi Prlića osudio na 25 godina zatvora, Stojića, Praljka i Petkovića na 20 godina, Ćorića na 16 godina i Pušića na 10 godina zatvora.
"Suđenje šestorici političkih i vojnih lidera Herceg Bosne najopsežniji je predmet na Haškom sudu, koji će ga simbolički i zatvoriti. Po važnosti nije ništa drukčiji od slučaja Srebrenica, od slučajeva Ratka Mladića i Radovana Karadžića, ili slučaja Slobodana Miloševića, obustavljenog zbog njegove smrti... Bilo je mnogo velikih slučajeva, ali je slučaj Jadranka Prlića i drugih bio najveći. I najvažniji kad je riječ o zločinima počinjenim s hrvatske strane. Nazvan je: slučaj vodstva takozvane Herceg Bosne, iako je stvarni lider te zajednice Mate Boban umro prije nego što je donesena konačna presuda", istakao je Scott, dodavši da to ne umanjuje odgovornost onih kojima se sada sudi.
"Sve u svemu, mislim da ćemo imati dobar rezultat", rekao je Scott.
Dodao je da drugostepena presuda, koja se uskoro očekuje, neće utjecati na mišljenje o Herceg Bosni, niti sa jedne, niti sa druge strane.
"Ne vjerujem da presuda u tom smislu može nešto promijeniti. Bivša Herceg-Bosna će u glavama tih ljudi nastaviti da egzistira onako kako je i do sada egzistirala. Ali smatram da će ljudi nešto naučiti iz presuda u ovom slučaju i da će se u tom kontekstu poslati snažna poruka da se takvo nešto nikad više ne ponovi. Legitimno je doživljavati takozvanu Herceg Bosnu, kao dio jednog područja, na jedan ili drugi način. Ali nije legitimno ispunjavati bilo kakve ciljeve ubijanjem, silovanjem, mučenjem... Mislim da je u tom smislu uloga Međunarodnog suda u Haagu od krucijalne važnosti. Presuda će u tom smislu predsatavljati satisfakciju", smatra tužilac Scott.
Na pitanje smatra li da sud može donijeti blažu odluku zarad mirnijih odnosa u regionu, budući da je i prvostepena odluka na koju su tužioci uložili žalbu takva, Scott odgovora potvrdno.
"Pravda je važan segment mira, dugotrajnog i održivog mira. U pravosuđu sam na slučajevima ratnih zločina radio proteklih 20 godina. Radio sam na slučajevima vezanim za ratove na prostorima bivše Jugoslavije, Libana i drugih zemalja. Sve vrijeme borio sam se sa potrebom za zadovoljavanje pravde. Ono što sam naučio za sve ovo vrijeme jeste da se nikada, između ljudi involviranih u zločine i žrtava tih zločina, ne može uspostaviti pravda, balans. Nakon dvije, pet ili deset godina to je uvijek isto. Nažalost, ako zaista hoćete da imate mir, u pravom smislu te riječi, onda morate ići ispod linije, morate praviti dogovore s lošim momcima. To su strašne stvari, strašna iskustva. Ali je tako i mora se ići naprijed", potcrtao je Scott.
Dodao je da su, gledajući s aspekta prava, sve kriminalne odgovornosti individualne.
"Ne donose se odluke na osnovu onog šta su ti ljudi, na kojim funkcijama, već na osnovu onog šta su uradili. Bez obzira da li je riječ o Jadranku Prliću, Ratku Mladiću ili nekom drugom vojnom ili političkom vođi. Govorim o krupnijim ribama. Većina tih ljudi nije imala fizički dodir sa zločinima. Nisu bili izvršioci, nisu nikog ubili, nisu nikom zapalili kuću, crkvu, džamiju... Ali oni donose odluke, oni te ljude koji to rade motiviraju, podržavaju, pomažu. U takvim sredinama, gdje se desio zločin, se stvorila percepcija da se ti ljudi osuđuju zato što su bili na određenoj funkciji. Ne, oni su osuđeni isključivo zbog onoga što su uradili, zbog onoga što su ostavili iza sebe", zaključio je tužilac Kenneth Scott.
Kako je došlo do promjene većine u Domu naroda BiH: Ključne su uloge Vukovića i Cvitanovića
Kratki vodič za savršen vikend u Istanbulu: Pogledajte koje sve lokacije možete obići u 48 sati
