Jadransko-jonska autocesta tretirana u prijedlogu Prostornog plana FBiH za period 2008.-2028.

U prijedlogu Prostornog plana Federacije BiH planirana Jadransko-jonska autocesta, kao međunarodni infrastrukturni objekat, omogućila bi kvalitetniju vezu sedam država "Jadransko-jonske inicijative" (ltalije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke). Susjedne države su definirale trasu te autoceste, koja je kroz Hrvatsku većim dijelom i izgrađena.

Na nivou državnih ministarstava Bosne i Hercegovine i Crne Gore dogovoreno je da, imajući u vidu veliki strateški značaj tog projekta, što prije bude usklađena dinamika i da se intenzivira realizacija.

Iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja navode da je mogući koridorski pravac Jadransko-jonske autoceste na teritoriji Federacije BiH razmatran u okviru "Prostorno-prometne studije cestovne mreže Hercegovačko - neretvanskog kantona" iz 2006.

Od granice s Republikom Hrvatskom, Bijača - Zvirovići do čvorišta Počitelj, planirana trasa se poklapa s trasom autoceste na Koridoru 5-C, a dionica autoceste Bijača - Zvirovići je izgrađena i u upotrebi.

U nastavku, planirana trasa se pruža pravcem Hutovo - Zavala - Trebinje, prolazeći sjeverno od parka prirode "Hutovo blato".

Iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja ističu da bi Jadransko-jonskim koridorom bio pojačan geosaobraćajni značaj krajnjeg juga Federacije Bosne i Hercegovine i izlaza na more, što bi pospješilo njegov razvoj, posebno Mostara kao značajnog regionalnog centra.