Kako zagađeni zrak utječe na zdravlje ljudi: Toksična magla puna je kancerogenih spojeva
Zagađenje zraka posebno je izraženo u kotlinskim predjelima. Kako se to reflektira na zdravlje ljudi, pitali smo prof. dr. Zehru Dizdarević, pulmologa i alergologa.
"To su kotlinska područja u kojima se skupljaju magla i smog. Nema zujanja vazduha i omogućava se još veće taloženje, a time je još veća opasnost po zdravlje ljudi. Koje su tegobe ovisi o tome o kojoj se vrsti zagađenosti radi. Čestite, gasovi. Za područje Sarajeva karakteristične su čestice P1, P2, P2,5, ali su tu također i SO i NO2 gasovi. Najčešće promjene mogu da budu akutne ili hronične, a može se dogoditi i akutizacija hroničnih oboljenja. To su nagle pseudo, odnosno lažne alergijske promjene. Curenje nosa, suzenje očiju i gripozne ili prehladne promjene. Dalje se to spušta na disajne puteve, na larings (grlo) gdje dolazi do blage promuklosti. Poslije toga ide na traheju, glavnu cijev za disanje pa imamo bol u prsima. Često pacijenti dolaze sa bolom pa kažu pluća ih bole, a poslije se spuštaju dalje u dijelove pluća pa može doći do brohiolitisa, upale pluća", kazala je u razgovoru za Klix.ba dr. Dizdarević.
Ističe da ukoliko imamo neko hronično oboljenje, hroničnu opstruktivnu plućnu bolest ili pušimo, dolazi do akutizacije stanja, plućne insuficijencije pa i kritičnog stanja jer je pacijent ugrožen i potrebna mu je kiseonička potpora.
"Pored toga dolazi do upala pluća, naročito kod male djece. Često i bronhitisi koji se zamijene za upale pluća i zaista se propisuju silni antibiotici. Vrlo je važno kakav je iscjedak iz nosa i iskašljaj. Ako su stakleni i bistri, to je vezano za zagađenost, a ako su zelenkasti ili žuti onda je to vezano i sa nekom infekcijom. U posljednje vrijeme je u Sarajevu bilo i šarlaha i ospica tako da je i to bilo ukomponovano. Ono što je vrlo važno, dolazi do jakih glavobolja, suhoće kože, kose, pogoršanja kardiovaskularnih oboljenja, hipertenzije, a zbog stresa dolazi i do povećanja šećera. Nema organa koji nije zahvaćen prilikom zagađenja", istakla je dr. Dizdarević.
Taloženje takvih supstanci u organizmu, vremenom dovodi i do pojave maligniteta.
"Vrlo često u Sarajevu imamo i maligna oboljenja koja su jednim dijelom posljedica pušenja, a drugim dijelom zagađenjem", naglasila je.
Važno je znati i šta sve možemo uraditi da bismo se zaštitili od aerozagađenja koja su pravilo tokom zimskih perioda.
"Prvo hidrirati organizam. Dobro je uzimati i vitamine D3, C i cink. Naš narod voli da ide po planinama, ali potrebno je da nema velikih temperaturnih razlika u kotlini i na planinama. I ako već odete na planinu, budite na čistom vazduhu, bez kafana i mjesta gdje se piju čajevi. Vrlo važne su maske, koje su bile aktualne u koronavirusu. I koronavirus dolazi u diferencijalnoj dijagnozi, njegovi larvirani odnosno lakši oblici. Imamo i lijekove koji se uzimaju kod naglih promjena temperature. To su lijekovi koji sprječavaju lučenje leukotrena, supstanci koje izazivaju jako suženje disajnih puteva i dovode do bronhitisa, tzv. 'lavežnog kašlja' ili laringitisa", poručila je dr. Dizdarević.
Gasovi u zraku, zajedno sa metalima poput kobalta, kancerogeni spojevi, dovode do malignih oboljenja.
Dr. Dizdarević ističe kako je potrebna strategija koja će predložiti građanima kako da se ponašaju tokom epizoda aerozagađenja.
"Napravi se strategija, ali akcioni plan ne bude primjenjen do kraja. I da se napravi najbolja strategija, dok ne puhne vjetar i to se rasčisti, nemamo pravog čistog vazduha, ali imamo pomoćna sredstva koja mogu u prostorijama u kojima boravimo, apsorbirati razne čestice. Moramo voditi računa da isključimo pušenje jer su pušačima dlačice u nosu oštećene, i onda u tijelo prolaze sve čestice, i velike i male", zaključila je.
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH ističu da smog ili toksična magla ima najštetniji uticaj na zdravlje ljudi. Predstavlja mješavinu dima i sumaglice. To su kompleksi gasova koji izazivaju jaku iritaciju sluzokoža.
"U vrijeme epizoda povećane zagađenosti zraka potrebno je ograničiti kretanje djece, hroničnih bolesnika, pa i zdravih ljudi na otvorenom prostoru. Ukoliko je nemoguće izbjeći kretanje na otvorenom, poželjno je šalom pokriti usta i nos da bi se bar djelomično ublažio štetni utjecaj lebdećih čestica i čađi čija je koncentracija visoka u vrijeme povećane zagađenosti zraka", preporuka je Zavoda.
