Ko su autori i šta sadrži studija koja je "posvađala" ministra Kapidžića i načelnika Efendića?
Na čelu tima koji je radio na Studiji bio je profesor na Međunarodnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) Muhamed Hadžiabdić. Prilikom prošlogodišnjeg predstavljanja Studije istaknuto je da je svoj doprinos po ovom pitanju dao akademik Kemal Hanjalić. Japan i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) su podržali njenu izradu.
Studijom je objašnjeno šta je povod za njenu izradu, šta su ventilacijski koridori, koja su svjetska iskustva po ovom pitanju, kakvi su praksa i trendovi u Bosni i Hercegovini odnosno Sarajevu, koji su ventilacioni koridori u Sarajevu te koji su ciljevi. Osim toga dio sadržaja je numerička simulacija utjecaja visine objekta na zrak tj. metodologija.
Kao povod za izradu Studije je loš kvalitet zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine što je posljedica, kako je naglašeno, kombinacije konfiguracije terena, nepovoljnih klimatskih karakteristika, emisija iz sistema grijanja zraka, vozila i industrije.
Tvrdi se da mnogi stručnjaci vide očuvanje i poboljšanje karakteristika strujanja zraka u gradovima kao jedan od potrebnih odgovora na ovaj problem.
"Rastući trend urbanizacije i izgradnja visokih zgrada uz glavne ventilacijske puteve izaziva sumnju da će ove fizičke prepreke blokirati protok i umanjiti učinke ventilacije", istaknuto je.
U nastavku je objašnjeno šta je ventilacijski koridor prema, kako je ukazano, njemačkim standardima.
"Ventilacijski koridori su putevi za usmjeravanje zraka, također nazvani putevi za prozračivanje, namijenjeni su olakšanju horizontalnih procesa izmjene zraka pomoću niske hrapavosti (bez visokih zgrada, samo vegetacija), pravolinijska ili blago zakrivljena sa relativno velikom širinom (ukoliko je moguće više od 50 metara)", obrazloženo je.
Pozivajući se na iskustva širom svijeta, autori su naveli sljedeće prakse za zaštitu koridora koje su ocijenili kao najboljim:
- Priprema klimatološke studije;
- Priprema studije o urbanim ventilacijskim koridorima;
- Primjena plansko-urbanističkih mjera i
- Usvajanje tehničkih smjernica.
Potcrtano je da postoje tehničke smjernice za raspored i oblik zgrada, a koje se primjenjuju i u Kini, a pri tome se kombiniraju sljedeće mjere:
- Ograničenje i postupna promjena visina zgrada;
- Propusnost - izgradnja objekata sa otvorima;
- Objekti sa podijumom izgrađeni stepenasto i sa otvorima;
- Širina kolnika i prostora oko zgrade;
- Raspored objekata i
- Povezivanje otvorenih prostora.
Izdvojeni su dobri i loši primjeri u Sarajevu u kontekstu navedenih mjera. Studijom je sugerisano povezivanje slobodnih prostora tj. plavih koridora - vodenih površina i zelenih koridora - zelenih površina.
Definirana su ventilacioni koridori - koridor koji se proteže tokom rijeke Miljacke, koridor koji se proteže glavnom gradskom saobraćajnicom od Istoka do Zapada i sporedni koridori Južna i Sjeverna logitudinala, Alipašina ulica, ulica Ante Babića i ulica Ive Andrića. S obzirom na prethodno spomenuto, zaključeno je da visoke zgrade u koridorima mogu utjecati na protok zraka, a što za posljedicu ima zagađenost zraka.
"Visoke zgrade locirane duž ventilacionih koridora mogu značajno smanjiti protok zraka duž koridora u zavisnosti od njihovog položaja u odnosu na nadolazeći vjetar kao i međusobnog rasporeda. Micro-scale rezultati su pokazali da nivo koncentracije polutanata raste kada se novoizgrađenim objektima blokiraju zračni putevi te se time lokalno smanjuje cirkulacija zraka", navedeno je u Studiji.
Zato se preporučuje sljedeće:
- Potrebno je pristupiti izradi klimatske mape za grad Sarajevo koja bi uključila prikupljanje i analizu relevantnih meteoroloških podataka;
- Utvrditi ventilacione koridore za slučajeve kada je prisutan sjeverni, odnosno južni vjetar;
- Ograničiti gradnju u pojasu od 200 metara sa svake strane glavnih ventilacionih koridora na prizemlje plus šest spratova (20 metara) visine;
- Zabraniti gradnju u pojasu od 20 metara sa svake strane glavnih ventilacionih koridora i
- Zaštiti sporedne ventilacione koridore ograničavanjem gradnje.
Podsjećamo, planirani kongresni centar u Općini Novi Grad bi se nalazio na jednom od navedenih koridora i njegove dimenzije nisu u skladu sa onima koje se sugerišu Studijom.
Zato je ministar prostornog uređenja i građenja zaštite okoliša KS-a Faruk Kapidžić poručio da je plan za kongresni centar jedan od 14 onih koji se moraju uskladiti sa Studijom.
Načelnik Općine Semir Efendić je poručio da je to "blokada grada i reketiranje". U raspravu se uključio i Kapidžićev prethodnik Damir Filipović, u čijem mandatu je predstavljena Studija, kritikujući i Kapidžića i Efendića.
