Lagumdžija: Neophodno je formirati jedinstveno tržište EU u kojem ćemo i mi biti dio velikog ekonomskog prostora
Rekao je ovo Zlatko Lagumdžija, član upravnog odbora Internacionalnog centra Nizami Ganjavi, na panelu o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana, a u sklopu Globalnog Baku Foruma.
"Ne može se praviti kompromis na vrijednosti, na nečemu što je pitanje ljudskih prava ili nacionalizma, na tome hoćemo li praviti granice koje su ovakve ili onakve, nema u tome kompromisa, kao ni u tome hoćemo li praviti društvo konstitutivnih naroda u kojem su jedni konstitutivni, a drugi nisu, pa su jedni važni, a drugi nisu", kazao je Lagumdžija.
Najavio je Lagumdžija i kako je planirano da u narednom periodu budu organizovani skupovi u SAD-u gdje će se govoriti o mogućnostima napretka zemalja ovog regiona.
"Napravili smo dokument koji je na neki način platforma iza koje ćemo pokušati da okupimo što je moguće veći broj ljudi koji se bave budućnošću, budućom arhitekturom euroatlanskog svijeta Zapadnog Balkana i BiH. Smatramo da nam je sada neophodno da se napravi jedan iskorak kojim će Evropska unija ponuditi petogodišnji program u kojem će zemlje Zapadnog Balkana ne samo između sebe ekonomski sarađivati, nego da se formira jedinstveno tržište EU u koje će sve ove zemlje ući po analogiji kako je to svojevremeno urađeno sa Švedskom i Austrijom, koje nisu bile članice EU, ali su bile dio evropskog ekonomskog prostora. Druga bitna stvar je uključivanje u zeleni dogovor, transformacija ekonomije u zelenu ekonomiju, tako da pokrenemo ekonomiju Zapadnog Balkana. U protivnom će biti sve veći jaz između naših zemalja i Evrope u ekonomskom smislu", kazao je Lagumdžija.
Kao još jednu, ali bitnu stavku Lagumdžija je naveo projekt koji bi trebalo da bude američko – evropski projekt u okviru kojeg bismo imali konkretne investicije u razvoj infrastrukture i povezivanja Sarajeva, Beograda, Podgorice, Skoplja, Tirane i Prištine autoputem, željeznicom i digitalnom infrastrkturom.
Govoreći na ovom panelu Boris Tadić, bivši predsjednik Srbije, kazao je kako su se stvari u ovom regionu posljednjih godina značajno promijenile.
"Živimo u drugačijem svijetu danas. Uticaj velikih sila je drugačiji i zabrinut sam da li će velike sile obmanuti u budućnosti, hoće li nas ostaviti na cjedilu. Zapadni Balkan je u kritičnoj situaciji. Perspektiva sa početka 21. stoljeća da će zemlje biti u Evopskoj uniji su propale. Samo je Hrvatska uspjela u tome, dok ostale zemlje i dalje pokušavaju da riješe sve prepreke kako bi ušle u EU. Budućnost zemalja Zapadnog Balkana u EU je nesigurna, ali se nadam da će Unija nastaviti sa proširenjem, mada nisam siguran u to", kazao je Tadić, te istakao kako je situacija u BiH vrlo ozbiljna, a odnosi između Srbije i Crne Gore su ozbiljno narušeni.
Na činjenicu da je jedan od većih problema u regionu odnos Srbije i Kosova, ukazao je bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, koji je kazao i kako sve zemlje moraju prihvatiti postojeće granice jer se granice ne mogu mijenjati.
Kazao je Vujanović i kako je interes građana i ekonomije uspostavljanje međusobne saradnje, ali i saradnje sa Evropskom unijom.
"Hrvatska je uložila veliki napor da postane dio Evropske unije, dok su Bugarska i Rumunija imale mnogo niže kriterije za ulazak. Međutim, ulaskom u EU, nismo postali samo bolja država, već i bolje društvo. Evropska budućnost zemalja regije zavisi od njih samih, jer ako nisu sposobne da stvore bolje odnose međusobno, zemlje nemaju evropsku budućnost. Sudbina je u njihovim rukama", kazao je Ivo Josipović, bivši predsjednik Hrvatske.
Bivši premijer Crne Gore Igor Lukšić kazao je kako se, uprkos svim poteškoćama s kojima se naše zemlje suočavaju, ne treba smanjiti entuzijazam.
"Naprotiv, ja sam za to da treba da ojačamo entuzijazam, da utičemo na poboljšanje ambijenta na našim prostorima i da kroz opipljive korake saradnje dokažemo da smo spremni za narednu fazu saradnje. Jasno je da je klima relativno nepovoljna, da su u fokusu problemi i jedan negativni narativ, umjesto da u fokusu budu vrlo konkretni i opipljivi oblici saradnje. Prošlo je 25 godina od okončanja sukoba u BiH. Za 25 godina Evropa je nakon Drugog svjetskog rata bila obnovljena, vrlo progresivna, liberalna, vrlo ekonomski napredna. Znači, 25 godina je jako dug period i ako iz tog ugla posmatramo cijeli region onda svakako nismo dovoljno uradili zato što ako gledamo prosječnu kupovnu moć u odnosu na Evropu, mi smo kao region i dalje ispod 40 posto što je dramatično nisko. Jasno je da put povezivanja, put sradnje, liberalizacije odnosa, trgovine, međusobnih priznavanja različitih certifikata, omogućavanje međusobnih zapošljavanja, sloboda kretanja i drugo, to su mjere koje treba i fokusirati i sprovesti i onda ćemo svi imati koristi", kazao je Lukšić.
Istakao je i kako je Balkan uvijek bio poprište različitih uticaja i to će vjerovatno uvijek ostati, ali ne bi uzimao interes trećih strana kao negativan.
"On može biti i fokusiran na razvoj naših zemalja. Na nama je da ojačamo taj interes. I danas u EU imate zemlje koje su zagovornice proširenja, ali je i puno zemalja koje nisu pretjerani entuzijasti niti tu temu vide kao bitnu. Na nama je da ih ubijedimo da je to neophodno. Svaka zemlja bira svoj put", kazao je Lukšić, te se osvrnuo i na put ka NATO-u zemalja regiona, ističući kako su tu razmišljanja drugačija, te kako se ne treba nikome nametati članstvo.
Elon Musk na X-u podijelio teoriju zavjere da je napadač iz Njemačke bio "tajni islamista"
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
