Mladi gotovo nezainteresovani za zanate, a potražnja za zanatlijama sve veća
Kantonalne vlade svake godine donose planove upisa učenika u prve razrede srednjih škola te kriterije za prijem učenika. Jedan od osnovnih kriterija je broj maturanata osnovnih škola te pregled stanja nezaposlenih osoba sa završenom srednjom školom iz evidencije službi za zapošljavanje.
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je u prethodne dvije godine stipendiralo određeni broj učenika koji su upisali trogodišnje srednje škole deficitarnih zanimanja, čime su popunili zanimanja trećeg stepena u maksimalnom procentu. Za ovu namjenu u školskoj 2016/2017. godini izdvojene su 154.000 KM, a u školskoj 2017/2018. godini 105.000 KM.
"Naša namjera je stipendirati učenike koji upisuju deficitarna zanimanja i u školskoj 2018/2019. godini. Prethodnih godina stipendirani su srednjoškolci za zanimanja rasadničar, stolar, moler-farbar, keramičar-podopolagač, mehaničar šinskih vozila, zavarivač, operator na CNC mašinama, limar, zavarivač, rukovalac građevinskim i pretovarnim mašinama, autolakirer, plinski i vodoinstalater, obućar, bravar, elektromehaničar, elektroenergetičar, mesar i mljekar", kazali su nam iz Ministarstva obrazovanja KS.
Manje odjeljenja u sarajevskim gimnazijama
Kako saznajemo, novi online sistem apliciranja za upis u prvi razred srednjih škola u znatnoj mjeri je utjecao na povećanje upisa učenika na zanimanja trećeg stepena.
Maturanti osnovnih škola u skoro svim kantonima već su tradicionalno zainteresovani za upis u gimnazije i srednje škole za stručno obrazovanje i obuku, škole zdravstvene, elektro, saobraćajne te ugostiteljske struke.
"Svi danas žele da im djeca idu u administraciju, a interesa za zanate je sve manje. To je danas postao trend. Mi smo u KS smanjili broj odjeljenja u gimnazijama i otvorili novi program za IT sektor. U saradnji s Microsoftom i drugim jakim IT firmama shvatili smo da bi se na tržištu mogla pojaviti potreba za zapošljavanjem asistenata sa srednjim školama u IT sektoru. Ovaj novi program je zaživio u tri gimnazije", rekao nam je ministar obrazovanja KS Elvir Kazazović.
Prema posljednjim istraživanjima Bit Alijanse, u BiH postoji hitna potreba za 6.000 softver-inženjera, programera i ostalih stručnjaka iz izvozno orijentirane bh. softverske industrije. Procjena je da bi se njihovim angažmanom u BiH prihodovalo više od 540 miliona maraka godišnje.
Potrebe lokalnog tržišta rada
Praksa u Zeničko-dobojskom kantonu prije svake školske godine je osnivanje tripartitnih savjetodavnih vijeća koja nastoje uskladiti i revidirati klasifikacije zanimanja u srednjim školama s kretanjem na tržištu rada.
"Prilikom osmišljavanja i donošenja nastavnog plana i programa, uzimaju se u obzir potrebe lokalnog tržišta rada. Svaka srednja stručna škola u ZDK formira vijeće koje pomaže školi u planiranju sadržaja i programa, savjetuje školu o svim pitanjima koja se tiču obuke te pomaže jačanju veze između škole i lokalnog tržišta rada", rekao nam je ministar obrazovanja ZDK Mensur Sinanović.
Inače, znatan broj mladih u ZDK najviše završava gimnazije, dok su najviše zainteresovani za zvanja medicinske struke. Najmanje učenika upisuje trogodišnja zanimanja.
Pozitivan primjer je goraždanska Srednja stručna škola "Džemal Bijedić" koja je proteklih godina doživjela ekspanziju upisa učenika. Ministar obrazovanja Bosansko-podrinjskog kantona Damir Žuga kaže nam kako ovu srednju školu svake godine upisuju i učenici iz susjednih općina RS.
"Mislim da smo na pravom putu jer imamo kvalitet. Bosansko-podrinjski kanton doživio je procvat jer se oslonio na svoje ljude, svoje resurse, svoje radnike i kapacitete. U privrednom uzdizanju svoju zaslugu imala je i stručna škola. Goražde je industrijski grad i ovdje obrazujemo jake mašinske tehničare i električare. Mladi su i zainteresovani za ove struke", ističe Žuga.
On dodaje kako je u BiH i drugim zemljama Balkana skoro nemoguće u potpunosti implementirati dualne sisteme obrazovanja koji su aktuelni u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj. Ovi sistemi podrazumijevaju veliki broj sati praktične nastave, a mali broj časova teorije.
Stoga Goražde zajedno s Mostarom, Prijedorom i Gradiškom, a u saradnji s njemačkom organizacijom Giz, izrađuje pravilnik o praktičnoj nastavi koji će definisati prava i obaveze učenika, škola, nastavnika, roditelja i svih odgovornih u lancu obrazovanja. Pravilnik bi se trebao početi primjenjivati od 1. septembra ove godine.
Iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a su nam kazali da rade na izradi novih nastavnih planova i programa za koje postoje interesi na tržištu rada. Najveći interes trenutno vlada za zanimanja iz oblasti medicine, informatike, elektrotehnike i ugostiteljstva.
Nova zanimanja u RS-u
Upisna politika u manjem bh. entitetu, tvrde iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, već duži niz godina temelji se na povezivanju srednjeg obrazovanja s potrebama tržišta rada. Tako su protekle dvije godine u RS-u uvedena nova zanimanja i to časovničar, zlatar, optičar, tehničar hortikulture, tehničar CNC tehnologije te tehničar informacionih tehnologija. Učenici iz RS-a su iskazali interes za sva nova zanimanja.
"U narednom periodu usmjerit ćemo naše aktivnosti na povećanje upisa učenika u trogodišnje stručne škole kao direktan odgovor na potrebe tržišta rada. Povećali smo fond časova praktične nastave za zanimanje stolar u Centru srednjih škola 'Ivo Andrić' u Prnjavoru i Tehničkoj školi 'Mihajlo Pupin' u Bijeljini, kao i za zanimanje obućar u Srednjoškolskom centru 'Mihajlo Pupin' u Derventi", ističu iz Ministarstva prosvjete RS.
Slično kao u FBiH i u RS-u je znatno povećan upis učenika u četverogodišnje srednje škole. Najveći interes učenici iz RS-a imaju za pohađanje gimnazije, medicinske i ekonomske škole te zanimanja iz oblasti mašinstva i elektrotehnike. Proteklih godina u RS-u nije bilo interesovanja učenika za geologiju, rudarstvo i metalurgiju.
Prema podacima zavoda za zapošljavanje i oglašivača, u BiH su najtraženiji trgovci, call agenti, konobari, šankeri, komercijalisti, programeri, kuhari, stjuardi i stjuardese, vozači, frizeri i zaštitari.
Iako većina kantonalnih ministarstava obrazovanja nastoji biti u sinergiji s tržištem rada kroz revidiranje upisnih kvota i programa, brojni mladi iz BiH slijede svoje interese i stječu zvanja za koja već godinama nema mjesta na tržištu rada u našoj zemlji. Za koje srednje škole će se odlučiti u 2018/2019. školskoj godini ostaje da vidimo.
