To je izjavila nakon prezentacije "Specijalnog izvještaja o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u BiH" izrađenog u saradnji i uz podršku Misije OSCE-a u BiH, održane danas u Sarajevu.
Prezentaciji su, osim Džumhur, prisustvovali ombudsmen BiH Nives Jukić, ombudsmen BiH Ljubinko Mitrović te šefica odsjeka za informiranje Misije OSCE-a BiH Željka Šulc.
Džumhur je navela da indikator nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara za decembar prošle godine ukazuje na to da je BiH na 65. mjestu od ukupno 180 država te da ono što zabrinjava jeste stalni pad od 2006. godine, kada je BiH zauzimala 19. mjesto, dok je 2004. godine bila na 21. mjestu.
Istakla je da se stepen demokratičnosti svakog društva cijeni po stepenu slobode izražavanja te koliko je ta sloboda osigurana u društvu. Također je naglasila da je praksa Evropskog suda za ljudska prava da garantira zaštitu medija, jer su oni jedni od osnovnih kanala za prijenos informacija na koji građani imaju pravo.
Posebno je skrenula pažnju na to da je broj medija u BiH povećan, ali da, nažalost, povećanje njihovog broja nije pratilo poboljšanje njihovog položaja.
Ukazala je i na još jedno važno pitanje, a to je pitanje medijskog tržišta kojeg u slučaju BiH karakterizira to da je jako fragmentirano i prezasićeno te da se sve to odražava na položaj novinara.
Konstatovala je da pitanje ostvarivanja ekonomsko-socijalnih prava novinara u BiH, ali, prije svega, prava na sigurnost, nije osigurano na adekvatan način te ukazala na činjenicu da je u BiH prisutno nasilje, uznemiravanje i zastrašivanje novinara.
"Napadi na novinare predstavljaju napade na demokratiju", istakla je Džumhur.
Svaki napad na novinare u BiH, kazala je, može se korištenjem međunarodnih mehanizama dovesti pred Evropski sud za ljudska prava, a praksa ovog suda pokazuje da su ti slučajevi većinom bili riješeni u korist novinara.
Napomenula je da se najviše krše ekonomska prava novinara kroz to da većina novinara nema zaključene ugovore, ne izvršavaju se obaveze iz ugovora o radu, novinari nemaju prava na sindikalno obrazovanje, posebno kada se radi o malim medijskim kućama, a tu je i pitanje prekovremenog rada.
"Sve se to održava na kvalitet medijskog izvještavanja", smatra Džumhur i pojašnjava da ukoliko nema kvalitetnih novinara, onda se pojavljuju dezinformacije i podižu se tužbe za klevetu.
Kada su u pitanju napadi na novinare, kazala je da su od Tužilaštava BiH dobili različite odgovore koji se mogu svrstati u tri različite kategorije.
"Jedna grupa tužilaštava je odgovorila da ne vode evidenciju o profesijama oštećene strane, zbog čega ne mogu dati podatke o procesuiranim izvještajima o napadima na novinare. Druga grupa tužilaštava dostavila je informaciju da nemaju takvih evidentiranih predmeta, a treća grupa je dostavila potpune pokazatelje", pojasnila je.
S tim u vezi, naglasila je da pitanje napada na novinare u BiH nije toliko efikasno procesuirano, čak i kada je kao takvo prijavljeno nadležnim tužilaštvima.
Govoreći o tužbi za klevetu kazala je da su trenutno aktivna 173 slučaja koji se generalno odnose na klevetu, a ne samo na novinare. Napomenula je da je ono što ombudsmane zabrinjava je to da krivičnim zakonom nije kao posebno djelo propisano krivično djelo napada na novinare.
Istakla je da su mediji u BiH jako zabrinuti inicijativama za izmjenu Zakona o slobodi pristupu informacijama, jer je trenutno to jedini instrument koji mediji mogu koristiti za osiguravanje pristupa informacijama.
Ombudsmen BiH Nives Jukić prezentirala je spomenuti Izvještaj, napominući da je Vijeće ministara na svojoj 43. sjednici utvrdilo Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Izvještaja Evropske komisije BiH za 2015. godinu. Kako je rekla, ovim planom preporučeno je instituciji Ombdusmena da izradi specijalno izvješće o položaju novinara i slučajevima prijetnji novinarima u BiH.
"Svrha našeg Izvješća je da odgovori na pitanje kakav je položaj novinara u bh. društvu i šta sve utiče na njihov rad te da osigura razumijevanje njihovih problema i pitanja vezanih za položaj novinara u BiH, kao jednog od preduvjeta za osiguranje prava na slobodu izražavanja", pojasnila je.
Dodala je da su se pri izradi fokusirali na period 2012. - 2017. godina te da su koristili metode ankete i intervjua.
Napomenula je da Izvještaj sadrži set preporuka te da Institucija ombudsmena za ljudska prava od svih nivoa vlasti označenih kao odgovornih očekuje njihovu realizaciju sa zadatim rokovima.
Šefica odsjeka za informiranje Misije OSCE-a BiH Željka Šulc naglasila je da je Misiji OSCE-a sloboda medija izuzetno bitna.
"Tu smo sa vama, da pomognemo da ta sloboda ne bude nikada ugrožena", kazala je Šulc, dodajući da im je isto tako bitna i odgovornost medija, što može biti razlog za neki novi izvještaj.
Livaković se nada da Džeko neće ostvariti transfer koji se dugo spominje: Zadovoljstvo je imati ga
