Haški tribunal
9

Stanišić i Simatović: Veza SDB-a Srbije i Željka Ražnatovića

Klix.ba
Foto: ICTY
Foto: ICTY
Odbrana Jovice Stanišića pobijala je pred sudom u Hagu da je Služba državne bezbjednosti Srbije (SDB) kontrolisala paravojsku Željka Ražnatovića Arkana.

Vještak optužbe Christian Nilsen potvrdio je da u brojnim dokumentima SDB Srbije, koje je analizirao, nije pronašao direktne dokaze za to, piše BIRN BiH.

Nilsen je, međutim, ostao pri iskazu da je, po drugim dokumentima iz 1995, prvooptuženi Stanišić mogao da odlučuje o angažovanju Ražnatovićeve jedinice.

Stanišić, bivši šef SDB Srbije, optužen je, zajedno sa operativcem te službe Frankom Simatovićem Frenkijem, za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Po optužnici, Ražnatovićeva garda je, kao jedinica SDB Srbije, počinila zločine na više lokacija u Hrvatskoj i BiH, uključujući Istočnu Slavoniju i Zvornik.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Stanišićev branilac Wayne Jordash pitao je vještaka da li je u dokumentima SDB Srbije našao dokaz da je “Ražnatović bio povezan sa Stanišićem 1991”.

Nilsen je odgovorio da nikada nije tvrdio kako su Stanišić i Ražnatović tada bili “direktno povezani”, ali da dokumenti SDB Srbije pokazuju da je, u to vrijeme, “Služba bila svjesna da je Ražnatović organizovao Srpsku dobrovoljačku gardu”.

Stanišićev branilac sugerisao je, potom, da u dokumentima SDB Srbije “nema pouzdanih dokaza o vezi Službe sa Arkanom, 1992.-93., niti da je Služba imala uticaj i kontrolu nad njim”.

“Slažem se s tim”, odgovorio je Nilsen, ali je zatim podvukao da je “do 1995. postala jasna povezanost SDB Srbije sa Ražnatovićem…i sposobnost Stanišića da, ne samo zna za angažovanje SDB, kao do tada… nego i da to angažovanje ponudi”.

Kao dokaz, svjedok se pozvao na zapis komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića sa sastanka sa Stanišićem i Slobodanom Miloševićem o angažovanju jedinica povezanih sa SDB Srbije radi pomoći autonomiji Fikreta Abdića u Cazinskoj Krajini.

U tom zapisu, iz aprila 1995., Mladić citira Stanišićeve riječi: “Dali smo 80 ljudi iz Erduta i 80 iz Djeletovaca”.

Nilsen je juče objasnio da je u Erdutu, u Istočnoj Slavoniji, bila baza SDB, a u Djeletovcima, u istom području, baza Škorpiona.

Na sugestiju zastupnika odbrane, Nilsen je potvrdio da je to jedini dokument koji “direktno povezuje Stanišića sa Škorpionima”.

Stanišić i Simatović optuženi su, između ostalog, i za streljanje šestorice Muslimana iz Srebrenice koje su Škorpioni, po tužiocima jedinica SDB Srbije, počinili i snimili u julu 1995. kod Trnova u BiH.

Upitan zašto je izjavio da je SDB Srbije od 1991. podržavala ratne ciljeve Srba u Hrvatskoj i BiH, uključujući razdvajanje naroda i ukidanje granice na Drini, Nilsen je odgovorio da “mnogi dokumenti to potvrđuju, kao što je učinio i Simatović u svom govoru u Kuli 1997.”.

U tom govoru pred Stanišićem i predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, prikazanom jučer u sudnici, Simatović je podrobno opisao ratni put Crvenih beretki širom Hrvatske i BiH, 1991.-95.

Unakrsno ispitivanje Nilsena, Stanišićeva odbrana nastaviće u utorak, 21. novembra.

Stanišića i Simatovića optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovečnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Ti zločini počinjeni su, kako tvrde tužioci, u sklopu udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih djelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.