Stručnjak Medžid Muhasilović: Studija o utjecaju visine zgrada na kvalitet zraka ima nedostatke
Na početku razgovora je na osnovu jednog od angažmana fakulteta za koji radi objasnio zašto smatra da Studija ima nedostatke.
"Fakultet je dobio upit za jednu kompaniju koja je napravila Trebevićku žičaru. Imaju vrlo moderan aparat za jedno drugo postrojenje u Italiji. Naš fakultet je dobio nalog da uradi problematiku udara vjetrova na njihovoj izlaznoj stanici. To ćemo mi uraditi - dat ćemo rezultate za sljedeći korak struke. To su vjerovatno meteorolozi ili sami građevinari. Pokazat ćemo različite situacije udara vjetrova, uopće kretanja zraka velikih razmjera. To ćemo simulirati da ne bismo čekali godinu, uradit ćemo u dva mjeseca. Nećemo 'soliti' pamet drugoj struci. Iz toga će meteorolozi i građevinari izvući zaključke i dati preporuke", obrazložio je Muhasilović koji je i društveno angažiran.
Zaključio je da prethodno rečeno nije slučaj kod Studije.
"Nije urađena samo analiza uz pomoć računarske simulacije, nego su se osobe - ne znam ko je radio - ponašale kao da su sve u jednom, i meteorolozi, i građevinari, i arhitekti, a ne samo ljudi moje struke. Zbog toga mislim da je Sarajevo zaslužilo konkretnije i moćnije alate u tom smislu. U svijetu su to vrlo moderni aparati. Ponavljam osnovni princip, a to je poštivanje svačije struke", istakao je.
Ne koristiti samo jednu vrstu softvera
Kako je kazao Muhasilović, nije imao uvid u sve dubine i scenarije iz onoga što je javno predstavljeno. U nastavku je komentarisao softver kojim je rađena simulacija utjecaja visine objekata na zagađenost zraka.
"Postoje komercijalni softveri kojima rade velike kompanije. Koriste se npr. u proizvodnji aviona, automobila itd. Program koji je korišten za izradu Studije, ima kolega koji će drugačije kazati, je meni nepoznat. Očito nije komercijalan, tako da ne bih mogao reći o njegovoj snazi i ponavljam da Sarajevo zaslužuje malo kompleksniji, ne komplikovan, softver. Bolju alatku koju koriste velike industrije svijeta", naglasio je.
Ocijenio je da korišteni softver, kako je rekao, nije sposoban uraditi sve scenarije. Kao pravilo je naveo da oni koji se koriste poznatim softverima to i navedu, što nije bio slučaj kod "Studije o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada".
"Za te softvere je vrlo skupa licenca koja se svake godine mora plaćati. Svi mi se vrlo rado pohvalimo tim i kažemo da smo radili s tim i tim. Ovdje to nisam vidio, tako da ne vjerujem da je rađeno komercijalnim softverom. Zato se postavlja pitanje koliko je on mogao da daje neke zaključke", dodao je Muhasilović.
Prema njegovim riječima, to su softveri koji se koriste npr. za simulaciju otpora zraka kod novih modela automobila i da se oni koriste i u arhitekturi.
"Kako kažu građevinci, da im ne ulazim mnogo u pitanje struke, to je fizika zgrade. Vi u cijelom scenariju od 365 dana, da ne biste čekali sa senzorima poredanim po fasadi, uradite analizu cijele zgrade. Sve se može simulirati uz pomoć specijaliziranih i komercijalnih programa. Nije to pitanje da li su oni skupi, već da li su dokazani", potrcrtao je.
Zašto je u obzir uzeta samo visina od 0,8 do četiri metra?
Muhasiloviću je sporno i to što je studijom uzeto u obzir strujanje zraka od 0,8 do četiri metra iznad tla, ali ne i više od toga.
"U simulacijama se uvijek posmatraju dva procesa. Jedan je pretprocesni zahvat i drugi je postprodukcija kada analizirate sve podatke. U pretprodukciji planirate trodimenzionalnu mrežu određene gustine. Svaki čvorić te mreže je u prevedenom značenju jedan senzor koji osjeti temperaturu, brzinu, itd. Nije ništa rečeno o gustini trodimenzionalne mreže koja se postavlja preko područja grada. Nije puno govoreno ni o ovom pretprodukcionom procesu - kako je riješen taj prostor, kako je prenošen u kompjuterski domen. Bez obzira na to što to možda stručno zvuči ili dosađuje publici, to se mora spomenuti. Moram spomenuti koliko sam stavio senzora. Ne bih rekao da je to dovoljno gusta mreža da bi nam rekla sve potrebne detalje", mišljenja je.
Također je zaključio da je studija rađena na pretpostavci da visoke zgrade onemogućavaju protok zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
"Mi u Sarajevu imamo veću zagađenost zraka nego što to ljudi primijete. O tome govore i ljekari. Zagađenost postoji, a industrija je uništena - otkud sad to? Da li je iko obratio pažnju na naše 'sarajevske favele'? Studija je urađena, ali je bitno uraditi još. Vlast bi trebala da naruči, zamoli za još nekoliko stavova od ljudi širom svijeta koji bi dali svoje analize. To sigurno ne bi išlo bez Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Kao što bolesnik uzima mišljenja više ljekara, pa se odluči šta će uraditi. Trebamo odskočiti od ličnih stvari i kaprica", poručio je Muhasilović i naveo da npr. i u Zenici treba uraditi sličnu analizu.
"Visoke zgrade nisu jedine koje doprinose zagađenosti zraka"
Potvrdio je da ne smatra da samo visoke zgrade doprinose zagađenosti zraka u Sarajevu i odgovorio je na pitanje da li vlast ne želi da se uhvati ukoštac sa stvarnim uzrocima ovog problema, a to su za njega individualna ložišta i stari automobili.
"Da, da. Nije to samo stvar kod nas. Nismo mi usamljeni. Dat ću primjer meni nekada drage automobilske industrije. Ona nije napravila gaf, već je to prema mom mišljenju potez i moraju ispaštati za to - Volkswagen. U Njemačkoj su napravili kombinaciju riječi diesel i lüge što znači laž. Onda je u novinama objavljeno diesellüge što se može protumačiti kao ova laž. Onda se politika udaljila. Dakle, nismo mi usamljeni i ovdje je bitno da posmatramo unaprijed", rekao je.
Šta je potrebno uraditi?
Ipak, izjavio je da je spomenuta studija korak i ponovio je da ih treba uraditi još nekoliko.
"Pustiti drugim ljudima drugih struka, pa vidjeti o čemu se radi. To je moj savjet. Istina neki ljudi iz kantonalne skupštine su me već kontaktirali. Planiraju inicirati da se za Sarajevo uradi još jedna studija, nekoliko analiza. Inače nam se može desiti ono što se desilo Volkswagenu", dodao je.
Pozvao je na javnu odnosno naučnu raspravu o ovom problemu.
"Ne bih nikako volio da se zaobilaze naši ljudi i kako je rekao jedan naš stručnjak da mu je više dosadilo da se daje na stotine hiljada eura na studije koje uvijek daju iste rezultate, a uvijek se ide u iste greške", napomenuo je Muhasilović.
Podsjećamo, "Studijom o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada" je zaključeno da visoki objekti mogu doprinositi zagađenosti zraka u Sarajevu. Skoro godinu od predstavljanja studije ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Faruk Kapidžić je poručio da će se 14 planova morati uskladiti sa studijom. Među njima je i plan za gradnju kongresnog centra u Općini Novi Grad. Načelnik ove lokalne zajednice Semir Efendić je Kapidžićev zahtjev nazvao "blokadom grada i reketiranjem".
