Ustavni sud Republike BiH je 1992. poništio osnivačke akte tzv. Herceg-Bosne
U odluci o osnivanju HZHB navedeno je da područja sljedećih općina čine tu tvorevinu: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Kiseljak, Fojnica, Skender-Vakuf (Dobratići), Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac, Trebinje (Ravno).
Ustavni sud, kojim je tada predsjedavao Ismet Dautbašić, poništio je redom 9 akata u vezi sa formiranjem HZHB:
-
Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, koju je 3. 2. 1992. godine donijelo Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna;
-
Statutarna odluka o privremenom ustrojstvu izvršne i upravne vlasti na prostooru Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, koju je 3. 7. 1992. godine donijelo Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna;
-
Uredba o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u slučaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti na teritoriji Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, koju je 3. 7. 1992. godine donijelo Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna;
-
Uredba o oružanim sngama Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, koju je 3. 7. 1992. Godine donijelo Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna;
-
Odluka o naknadama plaća i drugim novčanim naknadama pripadnicima oružanih snaga Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, koju je 3. 7. donijelo Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna;
-
Uredba o preuzimanju u vlasništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna sredstava bivše JNA i SSNO na teritoriji Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, koju je 3. 7. 1992. godine donijelo Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna;
-
Uredba o oduzimanju i prijelazu u vlasništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna imovine okupatora, koju je 3. 7. 1992. Donijelo Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna;
-
Uredba o javnim preduzećima u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna koju je 3. 7. 1992. godine donijelo Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.
Ustavni sud je po vlastitoj inicijativi pokrenuo ovaj postupak 9. jula 1992., a u odluci stoji da je "Ustavom Republike BiH utvrđeno da Republika preko republičkih organa, u okviru svojih prava i dužnosti utvrđenih ustavom, između ostalog, uređuje i političko-teritorijalnu organizaciju Republike (član 304. tačka 21.)".
S tim u vezi, utvrđeno je da "uslovi i postupak na koji je osporenim odlukama uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike BiH.
U svojoj odluci, Ustavni sud navodi sadržaje svih akata o osnivanju HZHB, te pobraja oblasti u kojima su preuzeli vršenje vlasti, odnosno suverenitet Republike BiH. Nakon toga, Ustavni sud se poziva na odredbe Ustava, koje akti o osnivanju HZHB krše.
Zatim se navode nadležnosti Republike BiH u oblasti državne uprave i prava, dužnosti i odgovornosti radnika, a potom odredbe u vezi sa javnim preduzećima, koje propisuju uslove za osnivanje javnih preduzeća.
"Kako je normiranje navedenih odnosa u nadležnosti društveno-političke zajednice, što znači Republike i opština, to po ocjeni Ustavnog suda, osporeni akti nisu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom. Ustavni sud smatra da ovi akti ne bi bili u saglasnosti sa Ustavom i zakonom i onda kad bi se radilo o zajednici opština koja je formirana u skladu sa Amandmanom XLII tačka 3. Ustava, jer se tim zajednicama ne može povjeriti vršenje vlasti na način kako je to uređeno u poništenim aktima", zaključuje Ustavni sud Republike BiH.
Ipak, ni to nije dovoljno pa se uprkos odluke Ustavnog suda RBiH, ali i presude Haškog tribunala tzv. Herceg-Bosna u dijelu BiH obilježava i slavi.
