Vijeće roditelja: Novi zakon o osnovnom obrazovanju donosi samo uštede
Kako nam je rekla Dijana Parla iz Vijeća roditelja KS, roditelji su uključeni u izradu ovog zakona od samog početka, ali bitne stvari koje su predložili nisu uvrštene.
"Najbitniji dio koji se trebao usvojiti ticao se toga da djeca budu u centru priče, a da se nastavni planovi i programi naprave otvorenim za diskusiju i da na njih mogu reagirati i djeca i roditelji. Ali, ovaj zakon se bazira na pravilnicima koje će donositi ministar i mi ne znamo šta nas sutra čeka. Sve je ovo vrlo stresno za djecu i zatvoreno za njih", kazala je Parla za Klix.ba.
Ističe kako je propušteno mnogo toga, a da posebno ispašta dio o inkluziji te da je ovaj zakon diskriminirajući za djecu s poteškoćama u razvoju.
"Rade se stalne uštede i kroz ovaj zakon se daje mogućnost da se one naprave pravilnicima. Smatramo da se na obrazovanju ne treba štedjeti već ulagati. Nije logično da očekujete da imate obrazovane ljude na kojim ste štedjeli od prvog dana. Tu je i mali odmor od pet dana početkom aprila. Ko je rekao da je to dobra stvar za djecu? Niko nije pitao stručnjake. Pet dana pred sami kraj godine može napraviti problem u kontinuitetu učenja, pogotovo kod djece koja su u pubertetu", kazala je Parla.
Naglašava kako se malo stručnog kadra uključilo u rad na zakonu te da su ga pisali ljudi koji nisu u direktnoj vezi s nastavnim planom i programom ili s djecom i školama. Pripremili su između 40 i 50 amandmana te su zatražili prisustvo sjednici Skupštine KS kada Prijedlog bude razmatran.
"Roditelji jesu za reforme, posebno one koje donose dobro djeci i imaju za cilj da olakšaju i daju kvalitetno obrazovanje. Uvijek ćemo biti partneri u reformama, ali u sadašnjem odnosu snaga mislim da neće izaći dobro po djecu. Neophodno je izvršiti depolitizaciju škola, prestati razmišljati o pozicijama i okrenuti se djeci", kazala je.
Prema ovom zakonu, jedna od novina je uvođenje školskih područja osnovnih škola, odnosno definiranje mreže škola u svim općinama kantona, što će jasno odrediti u koju školu će ići djeca s određenog školskog područja. Saglasnost za upis učenika van svog školskog područja predloženo je da daje Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade.
Učenici će u trećem i šestom razredu imati eksternu provjeru znanja, kako bi eksternu maturu učenici i nastavnici dočekali spremniji. U svrhu podizanja kvaliteta nastave, kao i kvaliteta rada samih edukatora, predviđeno je i održavanje oglednog časa.
Zakoni propisuju uvjete zapošljavanja nastavnog kadra, kao i obavezu tamo gdje to nije urađeno, da u naredne tri godine završe drugi ciklus školovanja za nastavnike i profesore.
U ranijem razgovoru predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja KS Saudin Sivro kazao je za Klix.ba kako se u školama zbog svih dešavanja u vezi s novim zakonom nastavnici i ostali ne bave djecom, a djeca se ne bave nastavom već se pitaju kakva će biti eksterna matura i kakvu promjenu će im uvesti u novoj školskoj godini.
"Vrh ledenog brijega je da se profesori i nastavnici koji su završili fakultet po Bolonji, tri godine, sada moraju doškolovavati. Ako se ovo usvoji imat ćemo problem. Mladi ljudi su na birou, zapošljavaju se stranački podobni, a direktori su na pozicijama više od 20 godina. Sada guraju zakon prema kojem će u školskim odborima odlučivati jedna politička opcija, direktori će se moći baviti politikom, a ostali će se morati školovati. Nismo protiv doškolovavanja, ali je sporno po kojim uslovima, na koji način i ko će to platiti. Prije ste bili stručni s 12 ili 14 godina škole, a sada nakon 18 godina školovanja", rekao je Sivro.
Muamer Tinjak iz Udruženja direktora osnovnih škola u KS kazao je da su na vanrednoj sjednici Skupštine Udruženja održanoj 16. marta ove godine podržali prijedlog Zakona onakav kakav je bio utvrđen u formi nacrta.
"Na sve izmjene koje je prijedlog Zakona pretrpio nakon toga, a koje je teško propratiti jer je bilo raznih verzija, Udruženje direktora nije zauzimalo svoj stav i ne podržava ih", rekao je Tinjak.
