Vlada Hrvatske će pokušati osporiti pojedine navode iz presude haškoj šestorki
Vlada RH u srijedu je izrazila najdublju sućut porodici generala Slobodana Praljka, koji je za vrijeme izricanja presude Žalbenog vijeća, sebi oduzeo život.
"Vlada izražava duboko nezadovoljstvo i žaljenje zbog današnje presude kojom se potvrđuju kazne za Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića. Mnogi navodi iz presude ne uvažavaju povijesnu istinu i činjenice, nisu utemeljeni i politički su neprihvatljivi", ističe se u saopćenju Vlade RH.
S tim u vezi, dodaju, bitno je podsjetiti na pomoć Hrvatske Bosni i Hercegovini u vrijeme kada je bila suočena s velikosrpskom agresijom i kada je bila ugrožena njena teritorijalna cjelovitost.
"Hrvatska je potpisala Washingtonski sporazum kao i Splitsku deklaraciju (Tuđman-Izetbegović) kojima je omogućeno korištenje teritorija BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija srpskih snaga čime je obnovljena hrvatsko-bošnjačka vojna sauradnja i uspostava Federacije BiH. Hrvatska vojska je na temelju sporazuma s političkim vodstvom BiH prekinula srpsku opsadu Bihaća i time spriječila ponavljanje genocida iz Srebrenice. Nadalje, Hrvatska vojska je u savezništvu s Armijom RBiH i HVO oslobodila veliki dio teritorija BiH čime je zaustavila rat, preokrenula ravnotežu snaga te omogućila potpisivanje Daytonskog sporazuma. Pored toga, Hrvatska je pružila utočište stotinama hiljada izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a bila je i među prvim državama koje su priznale BiH. Podsjećamo i da samostalnosti Bosne i Hercegovine ne bi bilo bez Hrvata koji su svojim sudjelovanjem i glasanjem na referendumu u martu 1992. godine, zajedno s Bošnjacima, stvorili temelje za proglašenje neovisnosti", naglašavaju iz hrvatske Vlade.
Također, još jednom izražavaju sućut žrtvama svih zločina počinjenih na teritoriji BiH.
Vlada Republike Hrvatske u saopćenju ističe kako se ovom presudom na potpuno pogrešan način aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha iz 1990-ih godina u ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini.
"Ovdje prvenstveno mislimo na neuvažavanje žalbi šestorice Hrvata na prvostepenu Odluku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u dijelu koji se odnosi na udruženi zločinački poduhvat (UZP).
Želimo napomenuti da se Republika Hrvatska željela uključiti u sam postupak kao prijatelj suda već od početka postupka 2006. te je isto ponovo pokušala 2016. i 2017. u žalbenom postupku, međutim Sud je odbio zahtjeve RH", navode iz Vlade RH.
Ističu i da je isto Žalbeno vijeće još u julu 2016. godine, kada je odbilo zahtjev Hrvatske za uključivanjem u postupak kao prijatelja suda, protumačilo sadržaj prvostepene odluke iz 2013. (koju je sada potvrdilo) na način da je reklo kako u prvostepenoj odluci Raspravno vijeće nije donijelo nikakve konkretne zaključke o sudjelovanju hrvatskog državnog vrha u UZP-u i nije ih osudilo krivim za bilo koji zločin. Pri tome su potvrdili da u nadležnosti MKSJ-a nije utvrđivanje odgovornosti države, te da se zaključci Raspravnog vijeća, naravno, ne odnose na odgovornost Republike Hrvatske.
"Istovremeno, u tom kontekstu ukazujemo na apsurdnu činjenicu da ni u jednoj pravomoćnoj presudi MKSJ-a za BiH nije utvrđena odgovornost tadašnjeg državnog vrha Srbije za sudjelovanje u UZP-u usmjerenom na uspostavu Velike Srbije počinjenjem niza najtežih međunarodnih zločina na velikom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine.
"Ujedno, smatramo da je karakterizacija djelovanja šestorice Hrvata iz BiH, kao članova UZP-a na području BiH, donesena bez dovoljnog uvida i razumijevanja svih okolnosti njihova djelovanja, temeljnih ciljeva, uključujući i ulogu HVO-a kao sastavnice Oružanih snaga tadašnje Republike BiH, te uz neprihvatljivo široko tumačenje pojma udruženog zločinačkog poduhvata, koje nadilazi primjenu postojećeg međunarodnog humanitarnog prava. U svijetlu navedenog, Vlada će razmotriti sve raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi osporila navode iz današnje presude", istaknuli su iz Vlade RH.
Još jednom su ponovili snažnu podršku opstojnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH.
"Ostajemo privrženi daljnjem razvitku prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa s BiH te snažan zagovornik njenog evropskog puta", stoji u saopćenju.
