Prvi put u Bosni i Hercegovini se od 3. do 9. oktobra obilježava Međunarodna sedmica podizanja svijesti o disleksiji i 6. oktobra Međunarodni dan disleksije, s ciljem razvijanja svijesti šire zajednice o problemima s kojima se suočavaju disleksične osobe.
Disleksija je različitost koja čini teškim sticanje i korištenje vještina čitanja i pisanja. Neurološkog je porijekla i razlikuje se od ostalih poteškoća u čitanju koje su posljedica lošeg vida ili sluha te slabe i neprimjerene edukacije. Disleksija se vrlo često javlja paralelno sa disgrafijom koja označava problem s pisanjem i sa diskalkulijom koja podrazumijeva smetnje u računanju. Nema povezanosti između nivoa inteligencije, truda pojedinca ili socio-ekonomskog položaja i prisutnosti disleksije.
Koliko prosječni građani, roditelji i djeca znaju o disleksiji te kako obrazovni i zdravstveni sistem tretira osobe koje imaju dijagnozu disleksije, a kako bi trebali, teme su kojima se bavi Udruženje za podršku osobama sa disleksijom "Vjetar", formirano početkom ove godine.
"U našem obrazovnom sistemu djeci koja imaju disleksiju i srodne poteškoće u učenju ne pruža se adekvatna podrška te su oni, kao i njihovi roditelji, prepušteni sami sebi u borbi za ostvarivanje osnovnog dječijeg prava: prava na obrazovanje. Udruženje će u ovoj fazi svog postojanja primarno djelovati na podizanju svijesti nadležnih institucija, stručnog kadra i šire društvene zajednice, kako bi se stekli neophodni preduslovi za eventualne izmjene postojećeg zakonskog okvira po pitanju metoda podučavanja te razbijanja predrasuda o disleksiji. Kao naredni korak planirano je otvaranje Drop-in centra za roditelje, gdje će roditeljima biti dostupne informacije o prepoznavanju disleksije, nadležnim institucijama, alternativnim metodama učenja, a planirano je i otvaranje savjetovališta za roditelje i djecu", izjavio je Danilo Jovanović iz Udruženja "Vjetar".
Nerazumijevanje sredine i neprilagođen obrazovni sistem najveći su problemi, ističe Lejla Kovačević, majka dječaka koji ima disleksiju.
"Tek u devetoj godini mom djetetu je ustanovljena disleksija. Zbog stigme djece i nastavnika prebacio se u drugu školu. Nažalost, i u novoj školi, iako je uvijek briljirao na usmenim, zbog loših ocjena na pismenim ispitima imao je lošije zaključne te zbog toga nije ni upisao srednju školu koju je htio. Nastavnici nisu htjeli da se prilagode i dozvole da Kenan odgovara samo usmeno, kako bi pokazao svoje pravo znanje", prisjeća se Lejla samo jedne u nizu teških situacija s kojima se suočila tokom Kenanovog obrazovanja.
Procjenjuje se da svako 10. dijete u svijetu pati od disleksije. Za BiH ne postoje statistike, kao ni mjere unutar obrazovnog i zdravstvenog sistema koje bi pomogle djeci sa poteškoćama da napreduju i razvijaju svoje kapacitete. Disleksija se često uviđa tek kada dijete počinje zaostajati u čitanju, pisanju i razumjevanju pročitanog za vršnjacima. Bitno ju je na vrijeme prepoznati, jer korištenjem odgovarajućih metoda podučavanja, osobe sa disleksijom mogu uspješno učiti i dosegnuti svoj puni potencijal.
"Ukoliko se pruži podrška, iz mog bogatog praktičnog iskustva, sa sigurnošću tvrdim da takva djeca mogu prevazići ili u velikoj mjeri ublažiti te teškoće i postati uspješni članovi ovog društva, ako im se organizira odgovarajuća podrška", kaže Mirela Duranović, doktorica društvenih nauka iz područja logopedije sa Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Partneri projekta obilježavanja Međunarodne sedmice podizanja svijesti o disleksiji i Međunarodnog dana disleksije su: Ministarstvo obrazovanja KS, agencija McCann Sarajevo, Kriterion, GreenPrint, Creativo centar d.o.o. i Buybook.
