Željko Komšić za Klix.ba: Bitku za ANP nećemo izgubiti, nismo se pokajali što smo izašli iz Bh. bloka
Zašto još nemamo vlast u FBiH? Ko je tu veći krivac, HDZ ili SDA?
Da sam politički analitičar rekao bih da su pojednako krivi, jer je ovdje jako popularno sve relativizirati. Svi su isto krivi. To je popularno govoriti. Međutim, bit ću nepopularan pa reći da je HDZ više kriv, jer ono što oni traže je nemoguće na sljedećem nivou, isto kao kad bi za formiranje Vijeća ministara SDA uslovljavala SNSD ukidanjem RS-a ili u obrnutom smjeru da Bošnjaci iz entiteta RS prestanu sa pričom o genocidu ukoliko se želi formiranje Vijeća ministara. Dakle, nešto što je nemoguće, zaista je nemoguće. Trake na rukama glasača, te posebna biračka kutija za Hrvate te biračka kutija za Bošnjake, Srbe i ostale u FBiH, nisu moguće. Ako to još nekome treba posebno objašnjavati, onda taj neko ima ozbiljan problem sa samim sobom.
Gotovo cijeli prošli mandat prošao je u priči nametanja teme izmjena Izbornog zakona. HDZ ponovo nameće to pitanje u pregovorima. Šta je konačno rješenje? Kako ćete građanima odgovoriti za dugogodišnji status quo? Je li rješenje moguće?
Ta njihova priča završila je potpunom katastrofom, i pred domaćom i pred međunarodnom javnosti. Dodatno je demontiralo Mišljenje Evropske komisije, u kojem je samo potvrđeno ono što smo nazad nekolike godine govorili, odnosno da su ove pominjane zasebne biračke kutije sa stanovišta demokratskog poretka i zapadne civilizacije, potpuno nemoguće. HDZ uzalud želi proći glavom kroz zid. Međutim, neka i dalje nastave udarati glavom u zid.
Rješenje naravno postoji. Provesti sve presude Evropskog suda za ljudska prava po preporukama i mjerama iz Mišljenja EK. Znam da to ne odgovara HDZ-u ali isto tako znam da generalno imaju problema sa poštivanjem presuda međunarodnih sudova. Otuda imaju i problem i sa Mišljenjem EK i presudama iz Strazbura koje su komplementarne sa njihovim političkim vizijama kao što je crkva u dvorištu Fate Orlović komplementarna sa legalnosti.
Da li ćete pokrenuti rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, pored Peljeskog mosta tu je pitanje imovine, naknade za korištenje vode iz Buškog jezera, sigurnosna pitanja, Trgovsku gora...?
Već ranije sam govorio da ta sva ta otvorena pitanja s Republikom Hrvatskom treba rješavati u paketu. Do sada su povučeni potezi po tim pitanjima, naročito oko pitanja imovine. Ti problemi opterećuju odnose između dvije države još od osamostaljenja, i oni se moraju rješavati. Bili su prisutni i onda kad nisam bio u Predsjedništvu..Kažem to jer se često ide sa spinom kao da ti problemi imaju veze sa mojim izborom, što je potpuna besmislica. U prošlom sazivu su gurani pod tepih. Onog trenutka kad smo na njih ukazali, rečeno je da narušavamo odnose. Neću pristati na logiku da je šutnja o tome, i nečinjenje izraz dobrih odnosa, kako se to nekad pokušavalo, jer BiH u takvoj situaciji gubi. Smatram da moramo pokušati spasiti što se može u tome smislu, ali isto tako sa strane Hrvatske, koja nam je kako kažu njeni lideri najveći mogući prijatelj, mora postojati spremnost na kompromise. Ako toga ne bude, ima i drugih mehanizama. Pravnih prije svega.
Ukoliko SDA pokrene priču o promjeni vlasti i Kantonu Sarajevo hocete li biti uz SDA u skladu s ugovorom o koalicionom djelovanju?
Šta znači ako SDA pokrene priču? Opozicija bilo gdje u svijetu, u bilo kojoj državi, bilo kojem kantonu, općini, uvijek pokreće priču o promjeni vlasti, pa tako i kantonalna SDA opozicija. Ne vidim da je ovo neki specifičan slučaj. Međutim, ako me pitate hoće li DF rušiti Vladu KS, reći ću vam da neće. To sam uostalom više puta rekao. Nećemo spašavati Vladu KS ali nećemo je ni rušiti, iako znamo da bi tzv. Bh.blok da je situacija obrnuta, to bez razmišljanja uradio. Uostalom, to nije propisano nikakvim koalicionim ugovorima.
Dok čekamo konačni izvještaj specijalnog istražitelja EU za oblast pravosuđa, da li vi vjerujete da su pravosudne institucije odgovorile zadatku i da politika ne utječe na pravosudne procese?
Nažalost, nije ni potrebno da čekamo izvještaj EU istražitelja. Svi znamo da pravosudne institucije nisu odgovorile zadatku i da politika utječe na procese u pravosuđu. Ako bih sad navodio primjere toga, onda bi isto tako se i meni moglo spočitati da vršim politički napad na pravosuđe. To je jedna tako aspurdna situacija. Oni koji su dijelom afera odmah će posegnuti za istim argumentom. Međutim iz potpuno drugih motiva nego što bi bio moj. Iz motiva da očuvaju postojeći politički utjecaj a ne iz motiva čuvanja nezavisnosti pravosuđa. Taj problem je politički i samo mu se politički može i suprotstaviti.
Kako danas, nešto više od godinu dana nakon izbora gledate na poziciju ljevice u BiH? Smatrate li da će se ljevica u BiH ujediniti, iako svjedočimo trendovima sve većeg ustitnjavanja? Iz Bh bloka poručuju da imaju uspješan projekat i da će se širiti. Kako danas gledate da činjenicu da ste izašli iz te priče?Jeste li se pokajali ili biste isto uradili?
Ta pozicija je, ma kako to nekome zvučalo, realna. Kako se ono što nazivate ljevicom, postavilo prema aktuelnim izazovima, tako i danas stoji. Ako bismo uzeli da je ljevica sve lijevo od centra, (što je također upitno) onda mogu da kažem da je zbog političkog slijepila pojedinih lidera, tih uslovno rečeno stranaka lijevo od centra, propuštena prilika da one budu nosioci ključnih političkih procesa, da budu nezaobilazne u donošenju ključnih odluka. Mogli smo imati najmanje premijera FBiH. Međutim, pojedini lideri tih stranaka su imali više povjerenja u lokalne tajkune koji se odmeću u svojevrsno autonomaštvo nego uopće u ljude sa lijevo - građanskog spektra. Takvi su da bi prikrili tu svoju kratkovidu politiku, počeli u visokim tonovima da osuđuju sve druge koji ne misle da lijevo građanske opcije mogu sa takvima graditi lijevu i građansku politiku.
Nama je prije tog ujedinjenja potrebna prije svega jedna ozbiljna diskusija, o tome šta je to ljevica danas. Politička, ideološka, pa i akademska diskusija. Nažalost i sam taj pojam ljevice je diskreditiran u očima građana Bosne i Hercegovine. Ljevica mora biti otvorena prema građanskoj većini, a ne zadovoljavati se podrškom manjine, te tu podršku manjine favorizirati u nekom vrijednosnom smislu, kao da su neki glasači dobri a neki loši. Ne kažem da sam u svemu, glede toga upravu. Međutim, dobar dio toga što nazivate ljevicom, prvo mora rasčistiti neke stvari sa sobom, pa da bi onda razgovarali.
Primjera radi, moraju prvo prestati da stavljaju u kontrapoziciju lijevu ideju i patriotizam, jer su to ujedno i politički temelji države Bosne i Hercegovine, za koju su se 1943. izborili lijevi patrioti. Barem toliko trebaju, da ne govorim o tome kako neki misle da je sasvim uredu slaviti 9. januar i dovoditi ga u istu ravan sa 1. martom, da iste vrijednosti baštine neki mijatovići i Slaviša Šućur, Miro Lazović i drugi, da smo im mi iz DF-a, kako govore, a zbog odluke da budemo dijelom vlasti, nacionalisti, a neki iz RS-a koji otvoreno veličaju Dražu Mihailovića, zamislite, građanska opcija. Kad rasčiste te stvari sa sobom, onda se mogu i sa DF-om ujedinjavati. Do tada, kao što rekoše, dva smo svijeta različita.
Najavili su ekspanziju po manjem bh. entitetu i u dijelovima gdje suvereno vlada HDZ. Izašli su sa platformom o traženju najmanjeg zajedinčkoog imenitelja i traženju kompromisa oko prošlosti, odnosno kompromisa oko presuda međunarodnih sudova, što je besmislica. Nismo vidjeli da su im se unatoč tome odazvali oni koje su prizivali. E pa vidite, mi takav kompromis nećemo da tražimo, pa kud puklo da puklo. Njima sretno. Pokajali se nismo što smo izašli iz tzv. Bh.bloka. Kada smo to uradili, jer smo uvidjeli da će se to samo svesti na prisustvo u vlasti na nivou kantona i da nećemo moći sudjelovati u političkim procesima na nivou države izašli smo iz te priče. Vi se svakako, kao i svaki građanin sjećate one političke grmljavine na nas iz DF-a a koja je dolazila iz tzv. Bh.bloka, o tome kako smo tobože poletili za stolicama i tome slično. Evo prošlo je od toga dosta vremema, pa mi nismo kako su tvrdili razgrabili stolice, nego smo i dalje ostali pri tome da se vlast može formirati samo i jedino na bazi poštivanja odluka i zakona institucija BiH, čemu je primjer ANP. S druge strane, oni su se nadali da ćemo mi tu popustiti. Jadno ih je bilo i slušati kako to govore. Sada šute, ne pričaju više o tome kako smo ušli u vlast zbog stolica, nego tobože podržavaju dostavljanje ANP-a, nadajući se potajno da ćemo mi tu bitku izgubiti. Poručujem im, nećemo je izgubiti. To je dobro za BiH, a loše za njih. Uopće gledano, žalosno je sto su se doveli u takvu poziciju u kojoj je samo nešto što je loše po BiH, dobro po njih. U tome dobra nema.