Da li će ponovo od Londona do New Yorka biti potrebna tri sata? Supersonični putnički avioni se vraćaju
Concorde je imao kapacitet za 128 putnika i letio je brzinom od dva maha (2.450 kilometara na sat). Od New Yorka do Londona mu je trebalo tri sata. Letovi su bili skupi, tako da su uglavnom putovali biznismeni, bogati i poznati.
Razvoj supersoničnog putničkog aviona
Concorde je razvijen tokom 1960-ih i djelovalo je da su supersonični putnički avioni sljedeća velika stvar. Međutim, 1970. počeo se koristiti Boeing 747. To je jeftin, velik i učinkovit avion koji je "potopio" Concorde.
Concorde je napravljen da učinkovito leti nadzvučnim brzinama, ali je bio izuzetno neučinkovit pri polijetanju i ubrzavanju. Njegova skupa priroda, koja je "gutala gorivo", bila je razlog za pritužbe na njega tokom većeg dijela njegovog životnog vijeka.
Kastastrofalna nesreća konkurentskog, ruskog Tupoljeva 144 1973. godine na avioshoweu u Parizu je promijenila percepciju javnosti o sigurnosti nadzvučnih letova, i to u vrijeme kada su mnoge aviokompanije razmatrale da li da kupe Concorde.
Proizvedeno je samo 20 Concordea od 100 planiranih. I danas je sporno da li je Concorde ikada zaradio novac aviokompanijama koje su ga imale.
Buka
Znate li kako zvuče supersonični borbeni avioni? Naime, prilikom leta supersoničnog aviona, njegovi udarni talasi se šire do tla, uzrokujući glasne smetnje koje se nazivaju zvučni udari. Oni u ekstremnim slučajevima mogu razbiti prozore i oštetiti zgrade.
Zabrinutost zbog zvučnog udara je početkom 1970-ih navela Vladu Sjedinjenih Američkih Država da zabrani nadzvučne putničke letove iznad teritorija SAD-a. Time je nanijeta šteta potencijalnom tržištu za Concorde. Shodno tome, njegovi transatlantski letovi su uglavnom bili iznad vode.
Concorde je bio veoma glasan i prilikom polijetanja jer mu je bilo potrebno mnogo potiska da bi poletio.
Budućnost supersoničnog putovanja
Budućnost putovanja supersoničnim avionom oslanja se na rješavanje pojedinih ili svih problema koje je imao Concorde.
Nacionalna američka svemirska agencija (NASA) i američka kompanija Lockheed Martin’s imaju projekat Quesst kojim žele pokazati da se zvučni udar može raspršiti do nivoa kojim se može upravljati. Planiraju da njihov supersonični avion X-59 leti iznad američkih gradova i žele čuti mišljenje stanovnika o svom avionu. Naime, geometrijom aviona X-59, s izduženim nosom, žele raspršiti zvučne udare do slabog nivoa.
Koncept Spike S-512 Diplomat, američke kompanije Spike Aerospace, također ima za cilj razvoja "tihe" supersonične letjelice, s manje ometajućim zvučnim udarom.
Može li Boom nadmašiti Concorde?
Za avion Overture, američke kompanije Boom Supersonic, nije plan da nadzvučno leti. Naime, plan je da leti brzinom nešto manjom od jednog maha (manje od 1.200 kilometara na sat), što će omogućiti, kako se tvrdi, brže putovanje od putovanja uobičajenim putničkim avionima. Osim toga, tvrdi se da će se osigurati da motori ovog aviona ne budu glasniji od motora uobičajenih putničkih aviona nakon polijetanja.
Kada je u pitanju potrošnja goriva, plan je da se koristi 100 posto održivo gorivo u svrhu smanjenja emisije ugljendioksida (CO2).
Concorde je napravljen od aluminija, korištenjem alata koji su bili dostupni 1960-ih. Moderni dizajn i moderni aviomaterijali, kao što su titanij i karbonska vlakna, trebali bi omogućiti Overtureu i drugim sličnim letjelicama da budu efikasnije od Concordea.
Postoji veliko interesovanje za Overture, što se odražava i kroz veliki broj narudžbi. Međutim, takva situacija je bila i s Concordeom, ali mnogo toga se nije ostvarilo. Osim toga, Concorde je bio proizvod ere kada se odlazak u London ili New York na poslovni sastanak činio kao neophodna stvar. Da li postoji potreba za ovakvim letjelicama u eri interneta?
Izgledno je da će supersonični avioni poput Overturea ostati u domeni bogatih i slavnih, kao što je to bio slučaj s Concordeom. No, tehnološkim napretkom, bit će zanimljivo vidjeti da li će putovanje supersoničnim avionom postati stvarnost dostupna mnogima, piše CNN.
