Kako je lutrija izvlačenja odlučivala koji će Amerikanci ići u vijetnamski rat

Lutrija iz 1969. godine zamišljena je kako bi se riješile percipirane nejednakosti u sistemu mobilizacije kakav je ranije postojao i kako bi se uključilo više vojnog osoblja u Vijetnamski rat . Rat je proizašao iz niza sukoba koji datiraju iz ranih faza francuskog kolonijalizma i japanske okupacije Vijetnama u Drugom svjetskom ratu .

Godine 1963. južnovijetnamski generali su državnim udarom preuzeli vlast u Saigonu . Predsjednik Lyndon B. Johnson povećao je broj američkog osoblja u Južnom Vijetnamu zbog političke nestabilnosti u zemlji. Aktivnije uključivanje SAD-a u rat počelo je u augustu 1964. godine.

Johnson je osudio Sjeverni Vijetnam, a Kongres je usvojio prijedlog koji mu je dao više ovlasti nad vojnim odlukama. Do kraja 1965. godine predsjednik Johnson poslao je 82.000 vojnika u Vijetnam, a njegovi vojni savjetnici željeli su još 175.000. Zbog velike potražnje za vojnim osobljem, SAD su povećavale broj ljudi koji su svaki mjesec osiguravali nove regrute.

Uspostavljanje lutrije bila je promjena u odnosu na metodu biranja najstarijih godišta, što je do tada bio glavni način za određivanje ko će biti pozvan u službu.

Tačno 366 plavih plastičnih kapsula, za svaki dan u godini uključujući i 29. februar, koje su sadržavale datume rođenja smještene u veliku staklenu posudu.

Uz radio, i TV prijenos, kapsule su izvlačene iz spremnika i otvarane. Prva kapsula, koju je izvukao kongresmen Alexander Pirnie iz Odbora za oružane snage Zastupničkog doma, sadržavala je datum 14. septembar, tako da su svi muškarci rođeni 14. septembra bilo koje godine između 1944. i 1950. dobili poziv.