Drveće emitira rashlađujuće hemikalije koje se zovu biogena isparljiva organska jedinjenja (BVOCs). Ove hemikalije odbijaju sunčevu energiju i doprinose formiranju oblaka.
Djeluju kao veliki ovlaživači koji crpe vodu iz zemlje i iz lišća. Održavajući Zemljinu površinu hladnom, drveće smanjuje izglede za suše, ekstremne vrućine i poplave.
Svjetske šume ovim biofizičkim učincima hlade planetu za 0,5 stepeni celzijusovih. U tropskim područjima je hlade za više od jedan stepen. Prema riječima naučnika, spomenuti učinci čine trećinu od ukupnih mogućnosti šuma za snižavanje temperature.
Šume apsorbiraju ugljendioksid (CO2) dok rastu i ključne su u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Samo trećina tropske prašume u svijetu je ostala netaknuta.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, svijet je od 1990. izgubio 420 miliona hektara šume. Godišnje se izgubi 10 miliona hektara šume. Osnovan je sve značajniji globalni pokret za zaštitu šuma i sadnju jedan bilion stabala.
