Ključni izbori u Austriji: Da li će građani odoliti populističkim pozivu ekstremnih desničara?
Važno je reći da, za razliku od Nacionalnog okupljanja u Francuskoj i AfD-a u Njemačkoj, FPO je već bio dio vlasti u Austriji, i to u tri navrata. Svaki put je to bilo u koaliciji s konzervativnom strankom OVP (Österreichische Volkspartei), a posljednji put od 2017. do 2019. godine.
Tada se FPO našao u ogromnom skandalu zbog snimka gdje visoki zvaničnici ove stranke dogovaraju ugovore direktno s austrijskom vladom u zamjenu za pozitivnu sliku u medijima. Da stvar bude gora, članovi FPO-a su to dogovarali s osobom koja se predstavila kao nećakinja ruskog oligarha.
Međutim, pet godina kasnije, FPO je ponovo popularan među austrijskim stanovništvom. Ekstremni desničari, koji nisu značajno promijenili svoje pro-ruske i anti-EU stavove, vješto su iskoristili određene trendove u austrijskom društvu kako bi se politički oživjeli.
Prijetnje od terorizma kao politički alat
Njihova popularnost je posebno skočila nakon što su spriječeni teroristički napadi na koncerte Taylor Swift u Beču. Iz FPO-a su to iskoristili za napade na migrante, govoreći o "političkom islamu" i "ozbiljnom problemu terorizma."
Vrijedi reći da je u prethodnih pet godina spriječen jedan i izvršen jedan teroristički napad u zemlji, te da brojni eksperti, kao i izvještaji obavještajnih službi, kažu da značajna prijetnja od terorizma u Austriji faktički ne postoji.
Ipak, to ne sprječava FPO da na osnovu straha zbog dešavanja iz augusta ove godine prikuplja političke poene, te "tjera" Austrijance da zaborave na svoje toksične stavove i kriminalnu prošlost. Oni trenutno, prema posljednjim anketama, imaju oko 27 posto podrške među građanima Austrije.
Odmah iza njih, s 25 posto, nalaze se konzervativci iz OVP-a. Nakon četiri godine vladavine Sebastiana Kurza, 2021. godine je ovu stranku preuzeo Karl Nehammer, koji je i danas kancelar.
Konzervativci su posljednji put van vlasti bili 1986. godine, a u posljednjih 38 godina niko nije uspio formirati vlast bez njihovih glasova.
Oni u ovu izbornu utrku ulaze kao stranka koja je preživjela brojne skandale i nestabilnosti u prethodnom periodu. Tako je, recimo, njihov prethodni dugogodišnji lider Kurz u februaru ove godine osuđen na osam mjeseci uslovne kazne zbog korupcije.
Burna vladavina konzervativaca i Zelenih
Što se tiče novog lidera, Nehammer je imao problema s održavanjem svoje koalicije sa strankom Zelenih, koja je zamijenila FPO u vlasti nakon izbora 2019. godine.
Posebno je to ilustrovano dešavanjem iz juna ove godine, kada je ministrica za klimu Austrije Leonore Gewessler glasala za prijedlog Evropske unije kojem je cilj obnova barem 20 posto kopnenih i morskih područja EU do kraja decenije, iako je vlada u Beču zvanično bila protiv toga.
Nehammer je u Brisel poslao pismo gdje je tražio da se njen glas "odbaci". Nehammer je u pismu optužio Gewessler za "zloupotrebu moći" te čak najavio i tužbu protiv austrijske ministrice. Ovim potezima je mogućnost da Zeleni i OVP opet formiraju vlast skoro pa potpuno nestala.
Posljednja "velika" stranka u Austriji koja će tražiti povjerenje i povratak u vlast je SPO (Sozialdemokratische Partei Österreichs). Oni su, prema posljednjim anketama, na nekih 21 posto, koliko su imali i na prethodnim izborima prije pet godina.
SPO je dugo vremena, uz OVP, pravio "veliku koaliciju", po uzoru na saradnju socijal-demokrata i konzervativaca u Njemačkoj. Ipak, SPO je bez OVP-a posljednji put formirao vlast 1983. godine, a ako je vjerovati anketama, to će ove godine moći samo uz saradnju s FPO-om, što je vrlo teško za vidjeti.
Šta su realne mogućnosti za buduću vladu Austrije
To otvara mogućnost povratku "velike koalicije", ali će SPO-u i OVP-u biti potrebna još jedna "manja" stranka. Tu na scenu stupa NEOS, liberalna stranka koja je slična FDP-u u Njemačkoj, koji je također bio ključan za formiranje vlasti u ovoj zemlji.
Kako je bilo kakva saradnja Zelenih i konzervativaca teška za predvidjeti, imajući u vidu loše odnose među ovim strankama, NEOS bi mogao izaći iz ovih izbora kao pobjednik. Trenutno imaju oko 10 posto podrške, što je nešto više od dva posto bolje nego prije pet godina, ako se ankete obistine.
Oni se zalažu za veću saradnju s Briselom i EU, bolji odnos države prema privredi, manje poreze i borbu protiv klimatskih promjena. Kao takvi, odgovaraju za saradnju i s OVP-om, koji se zalaže za manje namete privredi Austrije, ali i sa SPO-om i njihovim stavovima o klimatskim promjenama i Evropskoj uniji.
Ako se OVP i SPO, zajedno s NEOS-om, odluče ući u formiranje vlasti, Austrija bi razbila nade evropskih desničara o koaliciji vlada bliskih Rusiji, koje su već uspostavljene u Slovačkoj i Mađarskoj.
S druge strane, ako bi FPO kroz koaliciju s OVP-om došao na vlast, ruski predsjednik Vladimir Putin bi mogao zadovoljno trljati ruke zbog povećanog broja svojih saveznika u vladama evropskih zemalja.
Poveznica s Bosnom i Hercegovinom
Gledajući iz perspektive BiH, građani naše zemlje će sigurno pomno pratiti izbore iz više razloga. Najveći je svakako da, prema posljednjim podacima, u Austriji živi oko 155 hiljada Bosanaca i Hercegovaca, a neki od njih su i na listama.
Tako SPO, ali i Zeleni, imaju nekoliko osoba iz BiH, ili koji vuku porijeklo iz naše zemlje, na listama za ove izbore. Među njima su Ibrahim Kaniža, Mehmed Alajbeg, Nela Pećić te Alen Plavotić.
Ne treba zaboraviti ni Almu Zadić, članicu Zelenih, koja je od januara 2020. godine ministrica pravde. Ona je rođena u Tuzli, a u Austriji se nalazi od 1994. godine.
Međutim, postoji i druga, mnogo opasnija strana za građane BiH. Naime, FPO je stranka s kojom predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik održava bliske veze. Imajući u vidu da postoji mogućnost da se FPO vrati u vlast, Dodikove secesionističke tendencije bi mogle dobiti značajnu podršku iz Beča, centra koji je od nezavisnosti naše zemlje uvijek stajao na strani Bosne i Hercegovine.
Posebno je ova prijetnja validna kada uzmemo u obzir da je FPO-u jedini put u vlast kroz saradnju s OVP-om, koji neće u fokus stavljati vanjsku politiku. To su dokazali i 2017. godine, kada je na mjesto ministra vanjskih poslova postavljena Karin Kneissl. Ona je bila izrazito pro-ruski orijentirana, a 2023. godine se čak preselila u ovu zemlju. Poznata je i po tome što je na njenoj svadbi počasni gost bio upravo Putin.
Treba reći i da su članovi FPO-a, odnosno konkretno Johann Gudenus, jedan od osoba impliciranih u skandalu Ibiza, učestvovali na proslavama neustavnog tzv. "dana RS", čime su dali otvorenu podršku antiustavnoj politici Milorada Dodika.
U svakom slučaju, izbori u Austriji će se sigurno pratiti u Evropi, ali i u svijetu. Povratak u vlast za FPO mogao bi biti značajan udarac za borbu protiv ekstremnih politika u Evropi, ali i za Bosnu i Hercegovinu i odnos naše zemlje s Austrijom.
