Njemačka najavila oštre mjere na granici, njeni susjedi bijesni: Nećemo prihvatiti nijednu osobu koju odbiju
Njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD) je rekla da će strožija ograničenja biti primijenjena preko njemačke kopnene granice od 2.300 milja od 16. septembra.
Ovakve kontrole će trajati šest mjeseci te će omogućiti vlastima da odbiju veći broj migranata direktno na njemačkim granicama, predstavlja značajno proširenje kontrola uvedenih prošle godine na granicama Njemačke s Poljskom, Češkom i Švicarskom. Sada će granice s Danskom, Holandijom, Belgijom, Luksemburgom, Francuskom i Austrijom također biti predmet ograničenja.
Austrijske vlasti su već izjavile da neće prihvatiti nijednog migranta koje Berlin pokuša da vrati preko granice bez formalnog sporazuma.
"Tamo nema prostora za manevar", rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Gerhard Karner za Bild te dodao:
"Naredio sam šefu federalne policije da ne dozvoli povratak. Austrija neće prihvatiti nijednu osobu koja je odbijena iz Njemačke".
Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je te mjere kao "neprihvatljive", rekavši da će se njegova zemlja konsultovati sa drugim pogođenim zemljama.
"Ovakve akcije su neprihvatljive sa stanovišta Poljske", rekao je Tusk u Varšavi.
Umjesto veće kontrole naše granice, Poljskoj je potrebno veće učešće zemalja u čuvanju i osiguravanju vanjskih granica Evropske unije, naveo je on.
Češka štampa je u međuvremenu saopštila da nove granične politike predstavljaju prijetnju Šengenskom sporazumu i principima slobodnog kretanja unutar Evrope.
Pravni izazovi
Međutim, nisu svi njemački saveznici u EU reagovali ljutito na tu objavu, a holandski desničarski političar Geert Wilders pohvalio je potez Berlina i rekao novinarima "što prije, to bolje" na pitanje o graničnim kontrolama.
Berlin je prošle godine dogovorio strožija pravila o deportaciji i najavio strožije kontrole na svojim kopnenim granicama s Poljskom, Češkom i Švicarskom.
Ova ograničenja su dovela do vraćanja 30.000 migranata od oktobra 2023. godine i činilo se da su značajno utjecala na broj zahtjeva za azil u Njemačkoj, a vladina statistika ističe pad od 21,7 posto u periodu od januara do augusta ove godine.
Ali, kontrole koje bi trebalo da budu uvedene sljedeće sedmice već su razbjesnile Austriju i Poljsku, a vjerovatno će uslijediti još više evropskih zemalja ako njemačke vlasti počnu podnositi zvanične zahtjeve da prihvate značajan broj tražitelja azila i migranata.
Austrija, Češka i Poljska su među najposjećenijim "tranzitnim" zemljama od strane migranata i tražitelja azila koji putuju u Njemačku.
Potez Njemačke mogao bi se suočiti i sa pravnim izazovima ako potraje duže od šest mjeseci. Prema pravilima EU, zemljama u šengenskom prostoru, koji obuhvata čitav blok osim Kipra i Irske, dozvoljeno je samo da uvedu granične provjere kao posljednje sredstvo za sprječavanje prijetnji unutrašnjoj sigurnosti ili javnoj politici.
Berlin je Evropskoj komisiji rekao da su privremene mjere opravdane zbog "uporno visokog ukupnog opterećenja Njemačke" i "zaštite unutrašnje sigurnosti od trenutnih prijetnji islamističkog terorizma i prekograničnog kriminala".
Njemačka vlada se suočava sa povećanim pritiskom da odgovori na migraciju jer je porast podrške strankama s obje strane političkog spektra na nedavnim regionalnim izborima ostavio Scholzov SPD u zastoju.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
