Prodajna mjesta, cijene i poštivanje odobrene veličine, kontroliše Tržišni ured grada Beča, koji istovremeno apeluje na sve građane da se prilikom kupovine pridržavaju fizičke distance. Nakon praznika će se drveće kao i svake godine moći odložiti na sabirnim mjestima kako bi se kasnije toplinskom obradom iskoristilo za proizvodnju električne energije i opskrbu domaćinstava grijanjem.
Prema dostupnim podacima, stanovnici Beča svake godine kupe 400.000 prazničnih jelki.
U Austriji oko 2.500 proizvođača božićnih jelki nudi 2,5 miliona stabala. Danas je nemoguće zamisliti novogodišnje praznike bez jelke, što je prije 207 godina bilo sasvim drugačije. Naime, 1813. godine je "Geheimpolizei" (Tajna policija) izvijestila da se u Beču pojavila "nova varijanta" proslave Božića i to po uzoru na "berlinski model".
Tek tri godine kasnije, nakon što se supruga nadvojvode Karla, Henriette Alexandrine von Nassau-Weilburg, nije htjela odreći običaja iz svoje domovine, božićna drvca su prešla i u bečku tradiciju.
Od 1830. godine drvca su prisutna i na božićnim sajmovima, a grad je bez njih postao nezamisliv. Bečlije od 1959. godine na trgu "Rathausplatz" podižu jednu od najljepših božićnih jelki i ta tradicija je preskočena samo 1986. godine zbog naglog odumiranja šuma.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
