Alfa Romeo Giulietta Sprint: Iz vremena kada je Alfa dominirala F1 i stvarala neponovljive "makine"
Kao i druge zemlje širom Evrope, Italija se u kasnim 1940-ima još uvijek borila da obriše iskustvo i tragove rata, a Italijani su težili da maknu što dalje od naslijeđa okrutnog fašizma. Siromaštvo i neimaština bili su akutni, posebno na ruralnom jugu zemlje.
Muškarci su u potrazi za obrazovanjem i poslom imali veću slobodu od žena, koje su provodile većinu vremena u odjeći za žalovanje svojih najbližih, a magarci, a ne automobili, još uvijek su bili uobičajena slika na drumovima i čest način transporta. Infrastruktura mnogih gradova poput Rima, Napulja, Milana, Torina ili Genove, bila je gotovo uništena bombardiranjem dok su siromaštvo i bolest dominirali životom u južnom dijelu. No, sjever je bio druga priča.
U historijskim spisima često se spominje da, svako ko je živio u ova sumorna vremena, ni pomišljao nije da će se Italija promijeniti iz korijena tokom sljedeće decenije. Od kasnih 1950-ih do ranih 1960-ih, italijansko društvo bilo je tako snažno transformirano ekonomskim procvatom da je nazvano ekonomskim čudom. Teška industrija na sjeveru – Fiat u Torinu, Vespa u Genovi, Pirelli i Alfa Romeo u Milanu – zajedno s manjim zanatskim i dizajnerskim preduzećima u centralnom dijelu sjevera, postavili su Italiju na međunarodnu pozornicu i preobrazili živote njenih građana.
Spektakularna premijera
Autoindustrija je bila temelj tog preobražaja, pa stoga ne čudi da je svjetska premijera Giuliette Sprint izazvala pravu senzaciju na Salonu automobila u Torinu u aprilu 1954. godine. Italijani su ekonomski stali na noge, pa je u prvih nekoliko dana sajma, Alfa Romeo primio oko 2.000 narudžbi za mali kupe. Bio je respektabilan broj za to vrijeme.
Još jedan spektakularan događaj, o kojem se i danas priča, dogodio se neposredno prije lansiranja Sprinta na tržište. Naime, u dvorištu tvornice Portello dvoje glumaca su iskočili iz helikoptera pred brojnom publikom, gdje se proizvodila "Mala Julija" (Giulietta). Bili su obučeni kao Romeo i Julija iz istoimene drame Williama Shakespearea.
Giulietta je bio prvi model Alfa Romea koji je imao žensko ime. Kao "Fidanzata d'Italia" (miljenica Italije), osvojila je srca ljubitelja automobila i postala simbol ekonomskog prosperiteta. Broj proizvedenih jedinica na kraju je dostigao šestocifrenu cifru, po prvi put u historiji Alfa Romea. Kada je 100.000. primjerak Giuliette sišao s proizvodne trake u fabrici Portello, glumica Giulia Anna "Giulietta" Masina, muza proslavljenog režisera Federica Fellinija, proslavila je ovaj historijski trenutak sa radnicima i upravom kompanije.
Kako je nastala Giulietta Sprint?
Alfa Romeo je osvojio prva dva svjetska prvenstva Formule 1, održana 1950. i 1951. godine sa legendarnim vozačima "Ninom" Farinom i Juanom Manuelom Fangiom. Ovaj sportski uspjeh Italijana je bio motiv za kreiranje serijskog cestovnog automobila s kojim je Alfa Romeo želio najaviti promjenu od proizvođača ekskluzivnih sportskih automobila do proizvođača automobila masovne proizvodnje. Kretivni tim Centro Stile Alfa Romeo dizajnirao je nekoliko prijedloga za model pod nazivom Giulietta.
Lijepi kupe uglađenih linija, tradicionalno nazvan Sprint, razvio je kasnije proslavljeni dizajner Franco Scaglione iz studija Bertone. Rezultat je bio elegantan i aerodinamičan automobil sa minimalističkom siluetom i kupeovski položenim zadnjim staklom. Potpuno očekivano u ono vrijeme, Carrozzeria Bertone je takođe preuzela proizvodnju karoserije za Alfa Romeo Giulietta Sprint. Alfa Romeo je sa Giuliettom Sprint ušao u novu, takmičarsku arenu, kompaktnih kupea visokih performansi, i postavio je nove tehničke standarde, a performanse su je postavile ispred svojih konkurenata.
Giuliettin motor bio je četverocilindraš od 1290 "kubika" zapremine, čijim radom ventila su upravljale dvije bregaste osovine. Blok je u potpunosti bio izrađen od lake legure. Bilo je to inovativno rješenje za pedesete. Četverocilindraš je mogao potjerati Sprint do maksimalne brzine od približno 170 km/h, a s performansama je bio usporediv s automobilima iz više kategorije. Snaga i moment su se na podlogu prenosili preko četverostepenog i petostepenog ručnog mjenjača, a potonji je bio rezervisan za verzije Speciale i ZS Zagato.
Svjedok napretka i simbol pristupačnosti
U svojoj verziji "Veloce", Sprint je također osvojio pobjedu u svojoj klasi na čuvenoj trci Mille Miglia 1956. godine. U to vrijeme ova trka je još uvijek održavana kao neprekidna cestovna trka od Breše do Rima i nazad.
Ubrzo su se kupeu pridružile i druge verzije karoserije: limuzina nazvana Berlina, Spider koji je dizajnirao Pininfarina imajući na umu američko tržište koje voli kabriolete, radikalni kupe Sprint Speciale u futurističkom dizajnu Bertonea i Giulietta SZ od Zagata, koji je bio namijenjen za trke. Alfa Romeo Giulietta Promiscua je po prvi put uvela performanse sportskog automobila u segment karavana, mada je izrađen svega 91 primjerak.
Od 1954. do 1965. godine proizvedeno je 177.690 jedinca Giuliette Sprint u svim varijantama karoserije, koja je označena kao svjedok ekonomskog procvata u periodu iza Drugog svjetskog rata i vremena u kojem su se cijenile istinske vrijednosti.
Italijani su Giuliettu Sprint oživjeli krajem 2014. godine, podarivši tadašnjem istoimenom kompaktu liniju opreme Sprint, u želji da proslave 60. godišnjicu od lansiranja originalne verzije. Sve u svemu, Giulietta Sprint je bila automobil koji je očarao javnost. Zahvaljujući svom zadivljujućem izgledu i relativnoj pristupačnosti, to je rezultiralo Alfinom tranzicijom od maloprodajnog specijaliziranog proizvođača ka uspješnom "premium" brendu automobila, mnogo prije nego što je taj termin ušao u automobilski leksikon.
