"Prelazak na elektromobilnost dovest će do gubitka radnih mjesta. Mi stojimo iza transformacije, ali moramo biti svjesni posljedica", kaže predsjednica VDA Hildegard Müller.
U svojoj studiji "Perspektive zapošljavanja u automobilskoj industriji", istraživački institut Prognos je razmatrao ove posljedice za 700 profesija. Rezultat: Ukidaju se poslovi prvenstveno u tradicionalnim profesijama s mnogo zaposlenih, na primjer u preradi metala.
Profesije koje će u budućnosti biti traženije, kao što su prerada plastike ili informatička tehnologija, mogu samo djelimično nadoknaditi gubitak radnih mjesta. Tako recimo, 300.000 radnih mjesta koja će biti izgubljena u Njemačkoj autoindustriji do 2035. godine kompenzirano je sa samo 110.000 novih radnih mjesta u područjima industrije koja rastu.
To jasno daje do znanja da će transformacija koštati 190.000 radnih mjesta neto. To je jedno od pet radnih mjesta u automobilskoj industriji. Ionako će tek nekoliko zaposlenih, otprilike svaki četvrti, otići u penziju u narednih nekoliko godina. Većina pogođenih će stoga trebati novi posao.
"Demografija neće riješiti problem", kaže glavni ekonomista pri VDA Manuel Kallweit.
Proizvodnja motora s unutrašnjim sagorijevanjem i mjenjača, koji više neće biti dostupni u Evropi nakon 2035. godine, stvara veliki pritisak. EU je efektivno zabranila prodaju novih automobila sa SUS motorima od 2035. godine, te je neizvjesno je koliko će radnih mjesta biti otvoreno u novim oblastima kao što je proizvodnja baterija.
"Bilo bi važno ne smanjiti istraživanje baterija kako bi Njemačka ostala konkurentna kao lokacija za baterije", kaže predsjednik VDA Müller. Ali savezna vlada planira prestati finansirati istraživanje baterija.
Jasno je da je zaposlenost u automobilskoj industriji dostigla vrhunac 2019. godine. Tada je bilo zaposleno 960.000 ljudi. Od tada stvari idu nizbrdo. Trenutno u industriji radi 911.000 ljudi.
Postoje i poslovi u automobilskoj industriji s rastućim zapošljavanjem, kao što su automobilska tehnologija, istraživanje i razvoj i razvoj softvera. Ali oni ne mogu nadoknaditi gubitak posla. Osim toga, zaposleni koji su pogođeni nemaju nužno odgovarajuće kvalifikacije. Ukratko, već postoji nedostatak kvalificiranih radnika u nekim oblastima, na primjer u IT profesijama.
Pored trenda e-mobilnosti, gubitak radnih mjesta u industriji pogoršan je lokacijskim uslovima. Lokacija više nije konkurentna. Na primjer, zbog visokih cijena energije. Zato bi se mogla otvoriti nova radna mjesta u preradi plastike, ali to je energetski intenzivno i stoga se u Njemačkoj gotovo ne ulaže. Isto se odnosi i na proizvodnju baterijskih ćelija.
"Pored transformacije na e-mobilnost, nedostatak potražnje za električnim automobilima je još jedan izazov. Očekujemo veću podršku političara, ne samo u Njemačkoj", kaže Müller.
"U Grčkoj ima manje stanica za punjenje nego u Hamburgu. Ako transformacija ne uspije u Evropi, negativan efekat na zapošljavanje će biti još veći", ističe Müller.
Ono što Müller traži od političara jesu konkurentne cijene energije, manje preopterećene birokratije, brze procedure planiranja i odobravanja, konkurentan sistem poreza i nameta, više sporazuma o slobodnoj trgovini. Lista je duga, zadaci su hitni.
