Lada Niva: Neuništivi terenski dinosaurus bez izmijenjenog izgleda već blizu 50 godina
To je prvo masovno proizvedeno terensko vozilo na svijetu sa samonosivom karoserijom i svojevrsna je preteča modernih SUV vozila. Sa blizu 50 godina na svojim plećima ruski terenac je nadživio što je malo koji sličan model s pretencioznom 4x4 oznakom, a Niva je nadživjela i SSSR.
Danas poznata kao Lada 4x4, Niva sa sobom vjerno nosi svjedočanstvo o tome kako je izgledala proizvodnja automobila iza Željezne zavjese u godinama kada je svijet bio podijeljen između Zapadnog i Komunističkog bloka.
Njen razvoj je započeo 1971. godine nakon 24. Kongresa komunističke partije, na kojem je Aleksej Kosigin (tadašnji premijer Sovjetskog Saveza) dao dizajnerima VAZ-a zadatak da naprave automobil pogodan za ruralna područja (posebno za seljane i poljoprivrednike SSSR-a), budući da su uobičajeni automobili kao što su Žiguli, Moskvič i Zaporožci, namijenjeni prvenstveno običnim ljudima, nisu bili od velike koristi u izolovanim područjima koja su činila veliki dio SSSR-a. Naziv Niva (na ruskom znači polje) je korišten za izvoz, dok se naziv VAZ-2121 koristio za domaće tržište.
Projekat VAZ-2121 pojavio se 1976. godine, a već tada je bilo jasno da u Nivinim genima ima i dosta Italije. Naime, uticaj Fiata 127 je očigledan iz Nivinog karakterističnog dizajna haube na preklop i njenog zadnjeg dijela, a i 1,6-litarski benzinski motor sa 76 KS pri 5.400 o/min i 118 Nm pri 3.200 o/min potiče iz Lade Žiguli - ruskog Fiata 124 koji se po Fiatovoj licenci proizvodio u istoj tvornici u Togliattigradu.
Maksimalna brzina je bila 132 km/h, a za ubrzanje od 0 do 100 km/h joj je trebala čitava vječnost ili 22 sekunde. Prosječna potrošnja goriva iznosila je 9,9 litara na 100 km, mada su korisnici u šali isticali enormnu potrošnju po satu zaboravljajući potrošnju po pređenom kilometru.
Proizvodnja je počela sljedeće godine, 5. aprila 1977., dok su se prvi izvozni modeli pojavili 1978. godine na Salonu automobila u Parizu i brzo preuzeli najmanje 40 posto evropskog tržišta vozila s pogonom na sva četiri točka. Niva je bila u skladu s vremenom i tadašnjim tehničkim dostignućima.
Prednji nezavisni ovjes sa zadnjom krutom osovinom, stalni pogon na sve točkove, jedinstvena karoserija s veoma kratkim rastojanjem između osovina i prednje disk kočnice potpomognute servo asistencijom bile su Nivino napredno oružje. Sve to u ono vrijeme činilo je Nivu popularnim modelom, ne samo među seoskim radnicima, kako je izvorni koncept predviđao, već i među Rusima koji žive u urbanim sredinama.
Četverostepeni ručni mjenjač i stalni pogon na sva četiri točka su bili skoro dvije decenije temelj Nivinog pogona. Pogonski sistem je specifičan, jer koristi tri diferencijala: centralni, prednji i zadnji. Osim u novije vrijeme kada bi se pojavio prerađeni model s blokadom i prednjeg i zadnjeg diferencijala i adekvatnijim off-road gumama, koji su Nivu vodili u najzabačenija područja zemaljske kugle, fabrička verzija je bila ipak ograničena, ali i dalje mnogo sposobnija od modernih SUV vozila.
Naime, Niva je fabrički stizala s reduktorom (srednja velika ručica) s brzim i sporim hodom i malom ručicom (najmanja) za zaključavanje centralnog diferencijala, koji u najtežim uslovima omogućava raspored momenta 50:50 posto između prednje i zadnje osovine.
U praksi na terenu, 3,72 metra duga Niva je bila nezaustavljiva. Kako ne istaći njen uspjeh na geografskim širinama širom svijeta, zbog čega je zaslužila reputaciju koja ju je izgradila kao nezaustavljivo 4x4 vozilo. Tako se ovo malo 4x4 sovjetsko vozilo od 1981. do 1983. godine tri puta popelo na pobjedničko postolje surovog relija Paris-Dakar.
To naravno nije bilo dovoljno, pa su entuzijasti u periodu između 80-ih i 90-ih godina pokazali da je Niva terenac u izvrsnoj formi. Tako se Niva 1988. godine popela do baznog kampa Everesta na 5.200 metara nadmorske visine, 1998. godine je stigla do Sjevernog pola, zatim se 1999. godine popela na Tibetansku visoravan na obroncima Himalaja na 5.726 metara, dok je od 1990. do 2005. godine služila u ruskoj bazi Bellingshausen na Antarktiku gdje se temperatura spušta ispod 50 stepeni ispod nule.
VAZ-2121 Niva ili Lada Niva 1600 se proizvodio do 1993. godine, kada je predstavljen noviji i snažniji četverocilindarski benzinski motor od 1,7 litara sa 83 KS, koji je zamijenio prethodno korišteni 1,6-litarski benzinac. Standardni Weberov karburator zamijenjen je ubrizgavanjem goriva u jednoj tački koje je prvobitno isporučio General Motors na modelu 21214/1.7i i poboljšanim Solex karburatorom na modelu 21213/1.7.
Mjenjač je promijenjen s četiri na pet brzina, zamijenjeno je mehaničko paljenje, a elektronika i ovjes su pretrpjeli relativno male promjene. Izduvni sistem je takođe redizajniran, a na novijim modelima su pogonske osovine dobile homokinetičke zglobove.
Na vanjštini, kao jedna od već promjena, zadnji dio karoserije je redizajniran s proširenim vratima prtljažnika i registarskim tablicama na njima. Ove promjene su dovele do novih vertikalnih stražnjih svjetala koja su zamijenila nekadašnja horizontalna stop svjetla koja su postojala dugi niz godina.
Unutrašnjost je skoro potpuno redizajnirana i dijeli samo nekoliko univerzalnih dijelova s prethodnim. Niva je kratko vrijeme bila opremljena i 1,9-litarskim Peugeotovim dizelom, ali se dizel pokazao nedovoljno dobrim za krte osovine prilagođene benzincu i posebno za hladnu rusku zimu.
Godine 2006. model s karburatorom nove generacije (VAZ-21213/Lada Niva 1.7) je ukinut, a naziv Niva je formalno izbačen u korist novog zvaničnog imena Lada 4x4, pošto je General Motors dobio pravo na ime. Takođe, naziv Niva je ukinut prema staroj sovjetskoj klasifikaciji domaćeg tržišta VAZ-2121.
Godine 2014. izašao je novi, restilizovani model pod nazivom Lada 4x4 Urban. Tu verziju je krasio moderniji, ali jednostavniji izgled, uključujući novu masku, plastične branike, nove bočne retrovizore, više različitih dostupnih felgi, nove gume, centralno kočiono svjetlo, grijana prednja sjedišta i minimalno restilizovana unutrašnjost.
Godine 2017. pojavila se Lada 4x4 Bronto, namijenjena uglavnom za terensku upotrebu. Ta izvedba je dobila karakterističnu masku i plastične branike sa integrisanim prednjim i zadnjim svjetlima za maglu, plastične krovne šine, nove, veće točkove s crnim aluminijskim felgama i terenske gume Bontyre Stalker 235/75 R16, još veći razmak od tla (povećan za još 35 mm) i plastične rubove karoserije zaštićene končano od hrđe.
Slava koju je Lada Niva zasluženo stekla donijela je ruskom proizvođaču 2,5 miliona proizvedenih primjeraka, od čega je 530.000 izvezeno van državnih granica. Nekoliko puta odustajanja od penzionisanja, Nivu je učinilo besmrtnim dinosaurusom na cesti.
