Odgađanje propisa o emisiji CO2 ustvari je zamka za nestanak dizelskih automobila

Odluka je to s kojom se javnost ne slaže, kao ni pojedini brendovi kojima prodaja nikako da se ustabili. Odluka Brisela je jedna od najkontroverznijih koja uzrokuje otpuštanja u automobilskoj industriji, a koju pokušava usporiti paketom mjera podrške sektoru. To uključuje obavezu proučavanja upotrebe sintetičkih goriva u budućnosti ili veće dopuštanje korištenja HVO dizela.

Čišći od običnog dizela

Stellantisovi Euro 5 i Euro 6 dizelaši mogu koristiti novi sintetički HVO 100 dizel

Iako je Evropa odgodila namete oko CO2, čini se da pronalazi način da spriječi kupce u nabavci dizelskih automobila. Kratkoročni cilj je postavljen, a to je brisanje dizelskih automobila s automobilske karte. To se odnosi čak i na najnovije dizele, a ne samo oni starije proizvodnje, jer spuštanjem maksimalne granice emisije dušikovog dioksida (NO2) većina modernih dizelskih automobila postaje neupotrebljiva i više ne ispunjava zahtjeve.

Produžeci bez penala

Dobre vijesti za evropsku autoindustriju: Pravila o emisiji CO2 će biti ublažena

CO2 nije štetan za zdravlje, ali NO2 jest, a EU je već najavila namjeru poduzimanja rigoroznijih mjera na zahtjev Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Od 2010. godine EU Direktiva o kvaliteti zraka postavila je godišnji prosjek od 40 mikrograma po kubnom metru i to će se prepoloviti do 2030., dvostruko više od zahtjeva SZO-a.

Ovo smanjenje emisije dušikovog dioksida spriječilo je Euro 4 i Euro 5 dizele da uđu u pojedine evropske gradove, zbog čega su vlasnici bili prisiljeni da ih se riješe, tako da je historija na putu da se ponovi. To znači da će kupovina dizelskih automobila postati sve teža.

Evropa zna da je bolje donositi odluke koje ne uključuju nesrazmjerne troškove, pa će ova mjera jednom kada stupi na snagu direktno uticati na sva vozila u evropskom voznom parku. Stoga, što je veći udio električnih automobila, to će lakše biti u skladu s ograničenjima. Suprotno tome, to će značiti uvođenje strožijih mjera, poput zabrane vožnje za vozila s visokim emisijama NO2, posebno za vozila s dizel motorom.

Evropa tako u startu želi srezati namjeru kupovine dizelskih automobila. Velika većina proizvođača napušta ovo gorivo, iako su neki poput Mercedesa odlučili nastaviti s ulaganjem. Trend je da ponuda bude sve manja idućih godina, ali s posljedicama. To za vlasnike znači veću amortizaciju, pa su oni ti koji moraju razmišljati hoće li se uopšte isplatiti voziti dizelaše.

Ovo je za proizvođače labirint sa samo jednim izlazom. Brisel kaže da je spreman pronaći ravnotežu koja zapravo ne postoji. Proizvođači mogu nastaviti prodavati dizelske automobile, ali i ulagati u motore s niskim emisijama. Međutim, stavljanjem većeg pritiska na ograničenja emisija novi motori ubrzo postaju zastarjeli. To je spirala koja navodi proizvođače da se pitaju trebaju li nastaviti ulagati u dizel ili se okrenuti u potpunosti električnim automobilima.