Kupovina polovnog automobila s dizel motorom uvijek ima dvije strane. To je dovoljan razlog da se zapitamo da li je ovaj izbor još uvijek dobar.
Dizel još uvijek ostaje atraktivna opcija iz nekoliko razloga. Prvo, cijene dizel vozila u EU su u padu. Usljed rasta popularnosti elektrifikovanih modela i općenito ekološke tranzicije, polovni auti s dizel motorima se često nude po prilično atraktivnim cijenama.
Treba uzeti u obzir da su cijene privlačne jer ovi automobili prelaze u prosjeku 25.000 kilometara godišnje, pa kad to pomnožite s brojem godina dobijete približnu kilometražu, koja lako pređe 200.000 kilometara kada dospije na naše tržište. Ovo ipak može predstavljati priliku za one koji traže pouzdano vozilo po niskoj cijeni, jer povremeno iznadprosječna kilometraža ne mora nužno značiti prijetnju, ali treba biti mudar i birati s razumom.
Gdje je prednost dizela?
Zašto je dizel još uvijek dobar odabir? Za vozače koji prelaze velike kilometraže, posebno na otvorenoj cesti, dizel ostaje nepobjediv. Njegova potrošnja je ipak manja od potrošnje benzinskih motora, a posebno hibrida i električnih vozila što ga čini još uvijek ekonomičnim izborom za velike udaljenosti.
Štaviše, dizel motori imaju reputaciju robusnih i izdržljivih (ne svi naravno). Uz redovno održavanje, mogu preći impresivnu kilometražu bez pokazivanja znakova umora, a budući da su u pitanju motori s minimalno četiri cilindra i trajnost im je mnogo veća od velikog broja benzinaca s tri cilindra.
Tržište ipak nije bogato kao prije pet godina, jer se sve manje prodaje dizelskih modela, ali još uvijek je ponuda poprilično široka i šarolika. Naime, bilo da tražite porodični SUV ili dobro opremljenu limuzinu, dizela još uvijek ima, cijene su im u zadnje vrijeme atraktivnije od benzinaca.
Čuvajte se skupih "satelita"
Iako kod nas u BiH ne postoje ograničenja starijim dizelima za pristup u određene gradske zone, pa to vozačima i ne predstavlja prepreke, veći izazov leži u činjenici da kupovina polovnog dizela nije bez rizika. Održavanje modernog dizel motora također je nešto na što treba paziti. Ovi motori su opremljeni složenim tehnologijama kao što su filter čestica (DPF) ili AdBlue sistem, dizajnirani za smanjenje emisije zagađivača.
Iako su ovi uređaji efikasni za životnu sredinu, mogu biti skupi za održavanje ili popravku. Ovo su mnogi vozači iskusili koji koriste svoj automobil za kratka putovanja sa stani-kreni gradskim režimom, koja mogu uzrokovati začepljenje navedenih satelita. Svakom vlasniku dizela se preporučuju što češća putovanja na otvorenoj cesti, odnosno po autoputu, jer u suprotnom će se morati suočiti s čišćenjem, "odjavom", bušenjem, reparacijom ili na kraju zamjenom kritičnih komponenti poput DPF-a, EGR-a, dizni, pumpi visokog pritiska itd., koji dizelaša vremenom pretvaraju u pravog astmatičara.
Oni stariji dizeli bez ovih sistema, koji se više ne mogu uvesti i kojih je sve manje u dobrom stanju, mogu se još uvijek naći lokalno. Oni također mogu biti privlačna prilika, samo treba temeljito provjeriti stanje i servisnu historiju prije kupovine.
Budućnost u EU je neizvjesna, kod nas baš i ne
Dok u Evropi amortizacija predstavlja veliki nedostatak za dizel vozila, kod nas u BiH je suprotno. S porastom hibridnih i električnih pogonskih sklopova, ovi automobili na razvijenim tržištima brzo gube svoju vrijednost.
Evropljani kažu da je budućnost dizela u EU neizvjesna, jer se vlade i proizvođači automobila sve više se oslanjaju na čistije alternative, što bi dizele moglo učiniti zastarjelim prije nego što mislimo. Njihov pad popularnosti najbolje se očituje kroz nedostatak ponude i pad prodaje.
To se ne može tvrditi i za bh. tržište, jer kod nas je aktuelna vladavina dizela. U prodaji novih automobila dizeli su skoro izjednačeni s benzincima, dok se pri uvozu polovnih trgovci najviše oslanjaju upravo na vozila koja nose popularne oznake: TDI, e-HDi, dCi, CDI itd. Navikli smo na to da se Evropa oduvijek rješava zastarjele i ekološki nečiste tehnologije, koja završi na siromašnim tržištima.