Veći evropski gradovi će zabraniti saobraćaj vozilima s konvencionalnim pogonom motora
Koliko cestovni promet utječe na zagađenje zraka najbolje dokazuje pandemija koronavirusa, kada su evropske države uvodile rigorozne lockdowne, čime je snažno opao gradski promet. Kao jedan od primjera Evropska agencija za okoliš (EEA) navodi Milano kao grad najpogođeniji koronavirusom, gdje je količina zagađenja zraka u tom periodu opala za 25 posto. U lombardijskom gradu Bergamu te glavnom gradu Italije Rimu zagađenje zraka palo je za čak 35 posto u poređenju s istim periodom u prošloj godini.
Do 2050. godine Evropa je postavila ambiciozan plan pred proizvođače automobila sa ciljem da u svim fazama životnog ciklusa automobila, počevši od proizvodnje, eksploatacije do recikliranja moraju zadovoljiti kriterije nula posto zagađenja. Prema najavama proizvođača automobila, već do 2025. godine će u svojoj paleti proizvoda imati u prosjeku 50-60 posto električnih i hibridnih automobila, kao i ostalih ekološki prihvatljivih vozila. Veći evropski gradovi poput Pariza, Osla i Berlina planiraju potpuno zabraniti saobraćaj vozilima s konvencionalnim pogonom motora do 2030. godine.
Evropska unija ima blizu 225.000 javnih električnih punionica čiji broj rapidno raste iz dana u dan. Bosna i Hercegovina, uprkos mnogim različitim zakonskim preprekama ima već 145 električnih punionica (konektora), od čega je 40-ak potpuno javnih, dok su ostale poluprivatnog karaktera i pretežno se nalaze u trgovačkim centrima, na parkinzima hotela i sl.
Broj ekološki prihvatljivih registrovanih vozila u EU u 2020. godini je više od 2 miliona ili 12,6 posto od ukupnog voznog parka. Od toga električna vozila s 1,2 miliona (5,2%), hibridna vozila blizu milion (5%), a sva ostala ekološki prihvatljiva vozila čine 2,4 posto voznog parka.
BiH znatno zaostaje u odnosu na regiju, a posebno u odnosu na EU. U BiH imamo tri puta manje registrovanih ekološki prihvatljivih vozila - svega četiri posto. BiH ima 41 registrovano električno vozilo i 890 registriranih vozila na hibridni pogon.
"Da bismo imali više eko vozila na terenu, nadležni organi trebaju kreirati povoljan poslovni ambijent, počevši od potpunog ukidanja carine na električne automobile, koja trenutno iznosi pet posto te smanjenja carina za hibridna vozila sa 15 na 5 posto. Većina zemalja u okruženju uopće nema carinu na električna vozila, dok je u prosjeku visina carine za vozila koja nemaju preferencijal iz Evropske unije oko 5 posto", kazao je Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH.
Muratović kaže i kako bi nadležne institucije u entitetima i kantonima trebale potpuno ukinuti porez na imovinu za električna, a prepoloviti za hibridna vozila, kako bi podstakle vozače da razmišljaju o ekološki prihvatljivim vozilima. Samo u protekle tri godine kroz naplatu naknade za okoliš FBiH je naplatila blizu 33,5 miliona KM od građana tokom registracije vozila. Dio navedenih sredstava, tačnije 70 posto, se vraća kantonima, međutim nijedan kanton u FBiH, izuzev Tuzlanskog kantona, nije uradio ništa konkretno u cilju smanjenja zagađenja koje dolazi iz transporta. Iz ovog budžeta bi se mogle i trebale izdvajati stimulacije za nabavku ekološki prihvatljivih vozila.
"Nadamo se da će nadležne institucije u BiH slijediti primjer susjeda te stimulisati nabavku ekološki prihvatljivih vozila, pojednostaviti procedure za instalaciju punionica, ukinuti carine na električna vozila i smanjiti carinu na 5 posto za hibride", kazao je Muratović.
Sve susjedne države izdvajaju znatna sredstva za podršku pri kupovini ekološki prihvatljivih vozila, naročito za vozila s električnim pogonom. Srbija tako daje poticaje do 5.000 eura, Hrvatska subvencionira iznos jednak PDV-u, dok Slovenija izdvaja i do 8.500 eura subvencije po kupljenom električnom vozilu. Međutim, uprkos svim trenutnim otežavajućim okolnostima, BiH ima izniman potencijal za razvoj sektora elektromobilnosti, što je ujedno i prijeka potreba usljed velikog zagađenja zraka uzrokovanog i emisijom CO2 zastarjelog voznog parka. Istovremeno, elektromobilnost predstavlja svojevrsnu šansu bosanskohercegovačkim kompanijama za proširenje poslovnih aktivnosti, a što dokazuje i veliki interes brojnih privrednih subjekata iz različitih sektora poput automobilske industrije, zaštite okoliša, trgovaca automobilima, elektroenergetike, elektroindustrije, saobraćaja, distribucije nafte i naftnih derivata, okupljenih u proaktivnom radu Udruženja za elektromobilnost pri Privrednoj komori FBiH.
